Guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), dr. Jasmina Selimović dala je ekskluzivni intervju za ugledni međunarodni časopis Central Banking. U intervjuu je govorila o aktuelnim ekonomskim kretanjima u Bosni i Hercegovini, projekcijama rasta i inflacije, značaju valutnog odbora, stabilnosti finansijskog sistema i odgovornom upravljanju deviznim rezervama.
Poseban fokus bio je na ulozi CBBiH u procesu evropskih integracija, uključujući aktivnosti na pristupanju SEPA području i razvoju sistema instant plaćanja IPS BiH. Ovi projekti donose brže, sigurnije i povoljnije transakcije za građane i privredu, uz značajne potencijalne uštede na prekograničnim plaćanjima i doznakama iz dijaspore.
Guvernerka Selimović govorila je i o rastu kreditne aktivnosti, praćenju sistemskih rizika, digitalizaciji, primjeni umjetne inteligencije i jačanju kibernetičke sigurnosti.
Značajne dijelove iz ovog intervjua možete pročitati u nastavku…
Kakav uticaj ima porast cijena energije i drugih cijena zbog sukoba na Bliskom istoku na politiku Bosne i Hercegovine i CBBiH sada, a kakav uticaj može biti srednjeročno?
Za Bosnu i Hercegovinu, sukob na Bliskom istoku predstavlja prvenstveno negativan šok ponude, koji dovodi do veće inflacije uz slabije izglede za rast. U najnovijim projekcijama – iz maja 2026. godine – CBBiH je identifikovala rastuće troškove energije kao važan pokretač inflacije i upozorila da geopolitičke tenzije na Bliskom istoku predstavljaju negativne rizike za ekonomski rast. Projekcija rasta ekonomske aktivnosti BiH u 2026. godini revidirana je naniže, na nivo od 1,9%, zbog slabljenja domaće i spoljne potražnje, što se ogleda kroz ličnu potrošnju, investicije, uvoz i izvoz. Stopa inflacije revidirana je na 4,7% u 2026. godini, kao rezultat većih inflatornih pritisaka iz međunarodnog okruženja, uključujući rast cijena energije na globalnom tržištu i njihovo prelijevanje na rast domaćih cijena.
U srednjoročnom periodu, ukoliko cijene energije ostanu visoke, inflacija u BiH može ostati iznad nivoa koje je ranije očekivala CBBiH. Uloga CBBiH ostaje vezana za očuvanje kredibiliteta valutnog odbora.
Vlasti BiH su prošlog juna prekinule zastoj postizanjem načelnog dogovora o nacrtu Reformske agende u okviru Plana rasta EU. Kako stvari napreduju i kakav uticaj će to vjerovatno imati na CBBiH, uključujući i potrebu za izgradnjom kapaciteta?
Usvajanje Reformske agende od strane Evropske komisije pozicionira CBBiH kao vitalnog lidera i primarnog pokretača za integraciju u jedinstveno tržište EU. Dok BiH završava domaću ratifikaciju finansijskih sporazuma, CBBiH proaktivno unapređuje ključne reforme kako bi maksimalno iskoristila ovu priliku za rast.
Što se tiče ključnih dostignuća, robustan aranžman valutnog odbora ostaje čvrsto sidro koje uspješno čuva makroekonomsku stabilnost. Istovremeno, CBBiH uspješno vodi proces usklađivanja radi pridruživanja jedinstvenom području plaćanja u eurima (Sepa) i okviru Target Instant Payments (Tips), za koje se očekuje da će značajno smanjiti transakcione troškove i podstaći prekograničnu trgovinu.
Da li postoje planovi za implementaciju Memoranduma o razumijevanju finansijskog sektora (FSMOU)? Ako ne, šta su prepreke?
Potpisivanje revidiranog Memoranduma o razumijevanju (MoU) ostaje jedan od naših primarnih strateških prioriteta u procesu integracija BiH u EU. Novi operativni okvir će osigurati sistemsku integraciju svih relevantnih institucija u okviru mreže finansijske sigurnosti, čime će se unaprijediti trenutna uspješna bilateralna i multilateralna saradnja na domaćem i prekograničnom nivou. Zbog velike složenosti i značaja ovog dokumenta, trenutno su u toku detaljne interne konsultacije kako bi se tekst u potpunosti uskladio sa specifičnim ustavnim nadležnostima i zakonodavstvom na entitetskom nivou koje reguliše bankarstvo i sanaciju banaka. Postizanje potpunog konsenzusa među svim zainteresovanim stranama je preduslov za stvaranje dugoročnog, održivog i funkcionalnog mehanizma, koji opravdava potrebu za produženim vremenskim okvirom za koordinaciju.
Kako CBBiH prati rizike finansijske stabilnosti povezane sa brzom ekspanzijom kredita? Kako napreduju poboljšanja u makroprudencijalnim okvirima? Da li su na raspolaganju alati vezani za omjer kredita i vrijednosti (LTV) i kontraciklični zaštitni sloj kapitala (CCiB) koji dopunjuju zaštitni sloj kapitala za D-Sibs (domaće sistemski važne banke)?
Ubrzanje rasta kredita nastavljeno je treću godinu zaredom nakon višegodišnjeg perioda izuzetno slabe kreditne aktivnosti, pri čemu je odnos ukupnih kredita i BDP-a ponovo dostigao nivo iznad 50%, prvi put od 2021. godine. Snažan rast kreditiranja privatnog nefinansijskog sektora bio je podržan relativno povoljnim uslovima finansiranja i stabilnom potražnjom u okolnostima povećanja inflatornih pritisaka, što upućuje na niže realne stope rasta.
Snažan rast kredita u privatnom sektoru rezultirao je smanjenjem negativnog jaza odnosa kredita privatnom sektoru prema BDP-u od drugog kvartala 2023. godine. Prema posljednjoj procjeni CBBiH, finansijski ciklus u BiH je i dalje u negativnoj teritoriji, prema jazu C2BDP (-2,3 procentna poena na kraju drugog kvartala 2025. godine). Istovremeno, kompozitni indikator finansijskog ciklusa bio je iznad svog dugoročnog trenda (0,61 standardna devijacija) na kraju četvrtog kvartala 2025. godine, što ukazuje na oporavak kreditnog ciklusa.
Iako pokazatelji jaza kredita u odnosu na BDP i dalje imaju negativan doprinos kompozitnom pokazatelju, negativan doprinos ovih pokazatelja opada, dok je pozitivna vrijednost u posljednja tri kvartala posljedica ostalih nekreditnih varijabli uključenih u procjenu pokazatelja, kao što su snažan porast pokazatelja tržišta nekretnina i pokazatelja uspješnog poslovanja banaka.
Koeficijenti nekvalitetnih kredita u oba sektora (privatna preduzeća i domaćinstva) su na istorijski niskim nivoima. Ipak, snažan rast kreditne aktivnosti doprinosi akumulaciji sistemskih rizika. U kontekstu snažne kreditne aktivnosti i rastuće izloženosti prema sektoru domaćinstava, obje agencije za bankarstvo (Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine i Agencija za bankarstvo Republike Srpske) razvile su okvire za praćenje kreditne aktivnosti banaka i mjere namijenjene za korisnike kredita usklađene sa relevantnim standardima i preporukama Evropskog odbora za sistemske rizike (ESRB) i praksom EU.
Koji su napori preduzeti da se poveća stopa naknade CBBiH na višak rezervi banaka kako bi se smanjio jaz u odnosu na depozitnu stopu ECB?
CBBiH je već preduzela važne korake kako bi prilagodila svoj okvir naknada kao odgovor na promjenjivo okruženje monetarne politike u euro zoni. Prije 2023. godine, naknada za višak rezervi bila je efektivno negativna, što je odražavalo duži period negativnih kamatnih stopa u euro zoni. Kako su se monetarni uslovi mijenjali, upravni odbor je povećao stope naknada na obavezne rezerve i podigao stopu naknade na višak rezervi sa negativnih nivoa na 0%. U julu 2023. godine stopa naknade na obavezne rezerve povećana je na 0,5% za obaveznu rezervu na osnovu domaće valute i na 0,3% za obavezne rezerve po stranoj valuti i na obaveze sa valutnom klauzulom. Ove mjere su predstavljale značajno prilagođenje za komercijalne banke i smanjile troškove držanja likvidnosti u CBBiH.
Iako i dalje postoji jaz u odnosu na depozitnu stopu ECB-a, CBBiH posluje u drugačijem institucionalnom okviru i sa drugačijom nadležnošću od ECB. Stoga, odluke o naknadama se ne mogu zasnivati samo na kretanjima tržišnih kamatnih stopa. Takve odluke takođe treba da odražavaju strukturu bankarskog sektora, izuzetno visok nivo viška likvidnosti, uticaj na bilans stanja centralne banke, kao i potrebu da se očuva povjerenje u aranžman valutnog odbora, koji ostaje kamen temeljac monetarne i finansijske stabilnosti u BiH.
Da li će se stvoriti fond za finansijsku stabilnost za cijelu zemlju za podršku prestrukturisanju banaka? Da li se BiH obavezala da će sprovesti Program procjene finansijske stabilnosti (FSap)?
Osnivanje fonda za prestrukturisanje banaka u BiH predstavlja složen regulatorni i institucionalni izazov. To je karika koja nedostaje u kompletnom sistemu prestrukturisanja banaka, a takođe i obaveza prema relevantnoj direktivi EU. Ideja o osnivanju fonda za prestrukturisanje, koji bi se finansirao doprinosima banaka, nije bila osporavana od početka izrade novih zakona o bankama od 2017 – 2018. godine. Ali pitanje njegove organizacije i uređenja je ostavljeno za kasniju analizu kako bi se pronašlo optimalno rešenje. Izazov je da se postigne institucionalni konsenzus da bi model za osnivanje fonda obezbijedio ekonomiju obima, a istovremeno osigurao formalno-pravni integritet procesa prestrukturisanja, što je odgovornost entiteta.
Pored toga, u skladu sa preporukom MMF-a, fond za prestrukturisanje bi služio i za pružanje podrške likvidnosti bankama u nedostatku pravnog osnova za uspostavljanje funkcije zajmodavca u krajnjoj nuždi u CBBiH. Ovo dodatno komplikuje čitav proces uspostavljanja formalno-pravnog okvira za funkcionisanje fonda.
CBBiH podržava pokretanje nove misije FSap-a, naglašavajući da uspjeh ovog složenog procesa u potpunosti zavisi od bliske saradnje i koordinacije svih ključnih institucija u zemlji.
Kolike su bruto i neto devizne rezerve CBBiH? Da li verujete da su dovoljno velike?
Krajem maja devizne rezerve CBBiH bile su na nivou od oko 18,3 milijarde KM (10,6 milijardi dolara). Iako je apsolutni nivo deviznih rezervi važan pokazatelj, za centralnu banku koja posluje po aranžmanu valutnog odbora, posebna pažnja se posvećuje koeficijentu pokrivenosti rezervi. Ovaj omjer odražava stepen u kojem devizne rezerve obezbjeđuju pokriće za monetarne obaveze centralne banke i podupiru povjerenje u aranžman valutnog odbora i konvertibilnu marku. Koeficijent pokrivenosti rezervi trenutno iznosi oko 110%, dovoljno iznad minimalnih zahtjeva aranžmana valutnog odbora. Mi to smatramo snažnim pokazateljem snage i otpornosti rezervi i važnim izvorom povjerenja kako u aranžman valutnog odbora, tako i u konvertibilnu marku.
Istovremeno, devizne rezerve su nastavile da rastu tokom godina. Njihov rast odražava kombinaciju faktora, uključujući kretanja u spoljnim bilansima, prilive kapitala i šire povjerenje u domaći monetarni okvir. Važno je napomenuti da je ovo povećanje rezervi postignuto uz zadržavanje čvrstog omjera pokrića rezervi i pozitivnog nivoa neto strane aktive, koja je na kraju maja 2026. godine iznosila oko 1,6 milijardi KM.
Na kraju krajeva, devizne rezerve nisu cilj same po sebi. One pružaju pokriće za monetarne obaveze centralne banke i predstavljaju jedan od ključnih temelja povjerenja u aranžman valutnog odbora i domaću valutu. Iz naše perspektive, kombinacija održivog rasta rezervi, koeficijenta pokrivenosti rezervi od oko 110% i pozitivnog nivoa neto strane aktive pokazuje da rezerve i dalje ispunjavaju svoju osnovnu ulogu kao kamen temeljac monetarne i finansijske stabilnosti u BiH.
Kakvi su vaši stavovi kada je u pitanju držanje zlata, disciplina trajanja i diverzifikacija?
Kada je u pitanju zlato, trajanje i diverzifikacija, primjenjujemo iste opšte principe. Zlato može doprinijeti otpornosti portfolija ne samo zato što nije izloženo kreditnom riziku, već i zato što se njegovo ponašanje može značajno razlikovati od tradicionalne aktive sa fiksnim prihodom tokom perioda tržišnog stresa.
Naše iskustvo je pokazalo da čak i relativno mala alokacija zlata može da obezbijedi značajne koristi diverzifikacije. Tokom oštrog ciklusa prilagođavanja kamatnih stopa koji je započeo 2022. godine, zlato je pozitivno doprinijelo ukupnoj otpornosti portfolija i pomoglo u ublažavanju dijela pritiska vrednovanja koji je bio vezan za sredstva sa fiksnim prihodom. To je omogućilo dodatnu fleksibilnost tokom perioda značajnog tržišnog prilagođavanja i podržalo postepeno prestrukturisanje portfolija deviznih rezervi u okruženje sa višim prinosima koje je uslijedilo.
Istovremeno, za centralnu banku koja posluje u okviru aranžmana valutnog odbora uloga zlata mora se uvijek procjenjivati zajedno sa zahtjevima za likvidnošću, razmatranjima pokrića rezervi i širim ciljem održavanja povjerenja u monetarni okvir. Zlato, dakle, čini dio opšteg okvira za upravljanje deviznim rezervama, i ne posmatra se kao samostalna investiciona tema. Disciplina trajanja je takođe od suštinskog značaja jer rizik kamatne stope može imati direktan uticaj na vrednovanje rezervi. Cilj nije pozicioniranje portfolija oko jednog tržišta, već osiguravanje da portfolio ostane u skladu sa našim ciljevima sigurnosti i likvidnosti u različitim okruženjima kamatnih stopa.
Da li ste zabrinuti da bi sve veći značaj stejblkoina NBFI i privatnih stejblkoina mogao na kraju ugroziti kanal monetarne transmisije, pa čak i monetarni suverenitet?
Rastući značaj stejblkoina nebankarskih finansijskih institucija (NBFI) i privatnih stejblkoina treba pratiti sa oprezom. Uloga fintech-a u razvoju tržišta digitalnih plaćanja, kao i širi ekosistem NBFI-a, postala je sve značajnija u unapređenju modernih platnih sistema. Pored toga, stejblkoin digitalna sredstva osmišljena da održe stabilnu vrijednost tako što su vezani za fiat valute dodatno su diverzifikovali finansijski pejzaž i podstakli razvoj inovativnih platnih i finansijskih instrumenata. Gledajući cijelu sliku, ovi učesnici na tržištu, mehanizmi i finansijski instrumenti kolektivno služe kao važni katalizatori za inovacije i efikasnost u okviru platnog ekosistema. Međutim, njihov rastući značaj takođe naglašava potrebu za čvrstim regulatornim okvirima i efikasnim nadzorom. Nedavne regulatorne inicijative, kako unutar EU tako i globalno, posebno one koje se bave digitalnom aktivom i platnom infrastrukturom, odražavaju posvećenost regulatora očuvanju finansijske stabilnosti uz podršku tehnološkim inovacijama.
Ipak, tempo inovacija nastavlja da povećava regulatornu složenost, stavljajući veći pritisak na nadzorne organe da osiguraju da regulatorni okviri ostanu efikasni i prilagodljivi.
U slučaju BiH, ovo pitanje treba posmatrati u kontekstu našeg aranžmana valutnog odbora i visokog stepena integracije sa evropskim finansijskim sistemom. Okvir EU Mica predstavlja važan korak ka uspostavljanju usklađenog regulatornog pristupa kriptoimovini, poboljšanju zaštite potrošača i ublažavanju potencijalnih rizika za finansijsku stabilnost. Iako BiH nije dio EU, Mica će vjerovatno poslužiti kao važan reper za buduća regulatorna kretanja u regionu. Za CBBiH, primarni ciljevi ostaju održavanje povjerenja u konvertibilnu marku i očuvanje monetarne i finansijske stabilnosti, uz istovremeno osiguravanje razvoja finansijskih inovacija u odgovarajućem regulatornom okviru.
Koji je vremenski okvir za punu implementaciju Sepa? Možete li objasniti pretpostavke koje stoje iza procijenjenih 90 miliona € godišnje uštede za doznake dijaspore implementacijom programa i koji su godišnji troškovi?
CBBiH aktivno i kontinuirano koordinira proces regulatornog usklađivanja sa svim relevantnim institucijama u Bosni i Hercegovini putem Koordinacionog odbora kojim predsjedava kako bi podržala našu integraciju u SEPA. Konačna verzija aplikacije je pripremljena, a njeno podnošenje očekuje se nakon usvajanja neophodnih zakona na entitetskom nivou u bliskoj budućnosti. Nakon podnošenja, Evropski savjet za plaćanja i Generalna direkcija za finansijsku stabilnost, finansijske usluge i tržišta kapitala će sprovesti proces procjene i komentara. Nakon razmatranja i usklađivanja svih komentara, EPC će izdati svoje konačno mišljenje u vezi sa članstvom BiH u Sepa-i.
Trenutni plan je da se pridružimo Sepa-i do kraja 2026. godine. Po dobijanju članstva, počinje druga faza – uključivanje banaka u Sepa program i izvršenje Sepa platnih transakcija. CBBiH je aktivno uključena u pripremne aktivnosti i za ovu fazu, a naše aktivnosti uključuju obuku banaka i podršku pripremama za proces, jer će CBBiH takođe imati centralnu ulogu u učešću banaka u programu Sepa; i pripremne aktivnosti u cilju operacionalizacije efikasne Sepa.
Procijenjene godišnje uštede od preko 90 miliona eura zasnivaju se na zajedničkoj analizi troškova i strukture prekograničnih plaćanja koju su sprovele Svjetska banka i CBBiH. Ulazak u Sepa-u eliminisao bi trenutne aranžmane koji uključuju posredničke banke – trenutno naše banke moraju da usmjeravaju transakcije preko korespondentnih banaka u EU, snoseći visoke naknade. Na primjer, na dolaznom transferu od 1.000 eura, primalac u BiH trenutno gubi do 10%. Pridruživanje Sepa-i eliminiše ove posredničke troškove u potpunosti, spuštajući naknadu samo na osnovnu proviziju lokalne banke. Oko 80% ukupnog uvoza i izvoza BiH je sa zemljama članicama Sepa-e, a troškovi platnih transakcija za naše kompanije su i do šest puta veći od onih unutar Sepa-e. Primjenom ove premije na milijarde eura u obimu trgovine dolazi se do desetina miliona akumuliranih godišnjih gubitaka za našu ekonomiju.
Jedan veliki doprinos našem BDP-u su doznake dijaspore, koje iznose najmanje 3 milijarde eura godišnje (oko 10% našeg BDP-a). Veliki dio ovog novca trenutno se šalje preko kanala sa visokim naknadama ili donosi ručno. U okviru Sepa-e, prenos eura sa računa u Sepa zoni u BiH koštaće isto kao i domaći transfer unutar tih zemalja, direktno ostavljajući milione eura u džepovima naših građana. Ostali važni aspekti su brzina i likvidnost. Trenutni prekogranični transferi traju dva do pet radnih dana. Sepa uvodi standardnu brzu obradu i trenutna plaćanja – izmirena u roku od nekoliko sekundi, 24/7/365. Ovaj brži promet kapitala drastično poboljšava likvidnost poslovanja i smanjuje potrebu za kratkoročnim finansiranjem, stvarajući značajne skrivene uštede za kompanije.
Koji je trenutni status spremnosti za platformu za trenutna plaćanja Tipsclone?
CBBiH je zajedno sa četiri zemlje Zapadnog Balkana potpisala pismo namjere o uspostavljanju sistema TIPS clone. Sistem implementira Banka Italije, koja upravlja sistemom EU Tips, jer klon ima istu arhitekturu, operativni model i operativnu otpornost kao i EU Tips. Zvanični datum pokretanja domaćeg sistema trenutnih plaćanja u Bosni i Hercegovini je 20. juli 2026. godine, a Tips Clone služi kao domaća platforma za trenutna plaćanja. Do početka 2027. godine, sve veće banke u BiH će biti na platformi Tips Clone. Naša vizija nije da imamo platnu mrežu, već da uspostavimo novi platni ekosistem koristeći dodatne usluge koje će biti izgrađene na osnovu infrastrukture Tips Clone koja će plaćanja učiniti bržim, sigurnijim, efikasnijim i jeftinijim za pojedince i kompanije u BiH.
Da li predviđate da CBBiH ima i neki oblik ‘klona’ u vezi sa digitalnim eurom ako i kada bude izdat?
Pošto je konvertibilna marka vezana za euro, pomno se prati svaka monetarna i tehnološka evolucija koju uvodi ECB, uključujući potencijalno izdavanje digitalnog eura. CBBiH prepoznaje da će digitalizacija euro zone neminovno uticati na finansijski sistem BiH. Svaka buduća odluka o uvođenju konvertibilne marke CBDC zahtijevala bi detaljne procjene uticaja, usklađivanje sa domaćim pravnim okvirima i koordinaciju sa regionalnim i evropskim partnerima kako bi se osigurala monetarna stabilnost i potencijalni prekogranični finansijski tokovi.
Koja je mapa puta za implementaciju poboljšanja finansijskog obrazovanja u školama? Kako ćete mjeriti rezltate i kako se ova inicijativa povezuje sa vašim širim ciljevima finansijske stabilnosti i inkluzije?
Naša implementacija finansijskog obrazovanja zasniva se na postepenom uvođenju finansijske pismenosti u obrazovni sistem, uz blisku saradnju sa obrazovnim i pedagoškim institucijama, nastavnicima, finansijskim sektorom i međunarodnim partnerima. Nastavni plan i program obuhvata teme kao što su upravljanje ličnim budžetom, štednja, odgovorno zaduživanje, digitalna plaćanja, finansijska sigurnost, prepoznavanje finansijske prevare, kao i osnovni koncepti ulaganja i preduzetništva. Sadržaj će biti prilagođen različitim uzrastima, sa posebnim osvrtom na učenike viših razreda osnovne škole i srednješkolce – starosne grupe koje se pripremaju da samostalno donose finansijske odluke.
Važan segment implementacije je obuka nastavnika kroz specijalizovane obrazovne programe, priručnike i digitalne nastavne materijale. Naš cilj je da osiguramo da nastavno osoblje ima ažurno znanje i praktične alate za kvalitetnu implementaciju sadržaja finansijske pismenosti u učionicama. Rezultate ćemo mjeriti kroz nekoliko indikatora, uključujući broj uključenih škola, nastavnika i učenika, rezultate testova procjene prije i posle obrazovanja, nivo stečenog znanja i promjene u stavovima i ponašanju učenika kada je u pitanju upravljanje novcem i korišćenje finansijskih usluga. Dugoročno ćemo pratiti i šire pokazatelje finansijske pismenosti građana.
Da li potražnja za finansijama u skladu sa šerijatom raste u BiH? Da li je CBBiH uključena u nadzor i regulisanje ove vrste proizvoda?
Važno je naglasiti da CBBiH nema nikakav mandat za superviziju i regulisanje različitih vrsta proizvoda. Ovo je u nadležnosti dvije entitetske bankarske agencije. U BiH postoji samo jedna banka koja posluje u skladu sa šerijatom sa malim tržišnim udjelom u ukupnom bankarskom sektoru. Odsustvo sveobuhvatnog pravnog i regulatornog okvira posebno prilagođenog islamskim finansijama ograničava širenje. Trenutni propisi prvenstveno se odnose na konvencionalne banke. Uprkos tržišnom potencijalu, niska svijest i razumijevanje islamskih finansijskih principa ometaju šire usvajanje. Takođe, u poređenju sa konvencionalnim finansijskim sektorima, islamsko bankarstvo je dobilo ograničeno ohrabrenje vladine politike. Kao najveći potencijal za promovisanje finansiranja u skladu sa šerijatom mogli bismo izdvojiti osnivanje Agencije za sertifikaciju halal kvaliteta. Ovo povećava kredibilitet i usklađenost finansijskih proizvoda usklađenih sa šerijatskim principima, indirektno podržavajući rast banaka.
