Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva financija i trezora, na današnjoj sjednici utvrdilo je Prijedlog sporazuma o financiranju – Povećanje otpornosti na klimatske promjene u poljoprivrednom sektoru u BiH – STAZA između Bosne i Hercegovine i Međunarodnog fonda za poljoprivredni razvoj (IFAD), vrijedan 9.216.590 američkih dolara, bespovratnih sredstava.
Iz ovog granta 5.042.187 američkih dolara alocirano je na Federaciju BiH, a 4.174.403 američka dolara za Republiku Srpsku.
Projekt predstavlja sistemski odgovor na ekološke i ekonomske izazove uzrokovane klimatskim promjenama u ruralnim područjima te obuhvaća 71 općinu u BiH, s posebnim fokusom na socioekonomski najugroženije lokalne zajednice, a uključuje potporu ranjivim kategorijama i ruralnom razvoju i jačanje adaptivnih kapaciteta poljoprivrede.
Rekonstrukcija vodovodne i kanalizacione infrastrukture u Živinicama
Vijeće ministara BiH usvojilo je Inicijativu Ministarstva financija i trezora i odredilo delegaciju za vođenje pregovora radi zaključivanja Ugovora o zajmu (Rekonstrukcija vodovodne i kanalizacijske infrastrukture gradske zone i prigradskih naselja u Živinicama) između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i razvoj, u iznosu od 10 miliona eura.
Zajam s rokom otplate od 10 godina uz tri godine grejs perioda alociran je na Federaciju BiH, a krajnji dužnik je Grad Živinice te implementator projekta Javno poduzeće ‘ViK Živinice’.
Ministarstvo financija i trezora nakon završenih pregovora Vijeću ministara BiH će dostaviti nacrt ugovora o zajmu sukladno Zakonu o zaduživanju, dugu i garancijama BiH.
Ukupna robna razmjena BiH u prvoj polovini 2026. iznosila 24,41 milijardu KM
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, usvojilo je Analizu vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine sa svijetom za prvo polugodište 2026.
Ukupna robna razmjena BiH u prvoj polovini 2026. iznosila 24,41 milijardu KM. Od toga je vrijednost izvoza iznosila 8,84 milijarde KM, dok je vrijednost uvoza dostigla 15,58 milijardi KM, što je rezultiralo vanjskotrgovinskim deficitom od 6,74 milijarde KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 56,72 posto, što je za 0,71 posto manje u odnosu na isti period 2025. godine.
U usporedbi s prvom polovinom prošle godine, zabilježen je rast ukupne vanjskotrgovinske razmjene od 5,61 posto, pri čemu je uvoz povećan za 6,09 posto, izvoz za 4,78 posto, dok je vanjskotrgovinski deficit porastao za 7,85 posto.
Evropska unija je i dalje najvažniji vanjskotrgovinski partner BiH. Izvoz u zemlje EU-a u prvom polugodištu 2026. iznosio je 6,81 milijardu KM, što predstavlja rast od 9,26 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Uvoz iz zemalja EU-a iznosio je 9,14 milijardi KM i povećan je za 6,87 posto.
Jedan od glavnih izazova u idućem periodu bit će jačanje konkurentnosti domaće proizvodnje i povećanje izvoza.
Članstvo u IOC-u jača konkurentnost bh. maslinara
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, usvojilo je Informaciju o članstvu u Međunarodnom vijeću za masline (IOC) i Međunarodnom sporazumu o maslinovom ulju i stolnim maslinama iz 2015. godine.
Bosna i Hercegovina je u februaru 2024. godine postala punopravna članica IOC-a, čime je prihvatila obveze koje proizlaze iz Međunarodnog sporazuma o maslinovom ulju i stolnim maslinama iz 2015. godine, uključujući usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s međunarodnim standardima kvalitete i trgovine.
Maslinarstvo u BiH posljednjih godina bilježi kontinuiran rast i predstavlja jednu od najperspektivnijih poljoprivrednih grana proizvodnje uglavnom zastupljene na području Hercegovine. Prema podacima Federalnog agromediteranskog zavoda procjenjuje se da je u Bosni i Hercegovini u 2025. godini bilo oko 147.000 stabala masline na 650 ha. Od toga, u Federaciji BiH oko 142.000 stabala na 630 – 640 ha, a u Republici Srpskoj oko 5.000 stabala na 18 – 20 ha.
Posljednjih godina bh. maslinarstvo ostvarilo je značajnu međunarodnu afirmaciju, a proizvođači iz Hercegovine sve češće osvajaju najviša priznanja na prestižnim svjetskim natjecanjima za kvalitetu ekstra djevičanskih maslinovih ulja. .
Proizvodnja struje iz obnovljivih izvora u BiH lani iznosila 6.597,62 GWh
Vijeće ministara BiH usvojilo je Izvještaj Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa za 2025. godinu o provedbi Okvirne energetske strategije Bosne i Hercegovine do 2035. godine.
Prema Izvještaju, proizvodnja električne energije iz svih obnovljivih izvora u Bosni i Hercegovini u prošloj godini je iznosila 6.597,62 GWh ili 53,5 posto u odnosu na ukupnu potrošnju električne energije, što je iznad prosjeka država članica Evropske unije, koji je u 2024. godini iznosio 47,5 posto.
Ukupna potrošnja električne energije u 2025. godini iznosila je 12.330 GWh i povećana je za 199 GWh, odnosno 1,6 posto u odnosu na prethodnu godinu. Povećan je izvoz električne energije u 2025. godini, kada je izvezeno 5.137 GWh, što je 13,5 posto više nego u 2024. godini, dok je uvoz električne energije iznosio 2.810 GWh i povećan je za 39 posto u odnosu na prethodnu godinu.
