Bosna i Hercegovina je u trećem kvartalu ove godine ostvarila izvoz u vrijednosti od 8,33 milijarde KM, što je porast od 16,79% u odnosu na isti period prošle godine. Istovremeno, uvoz u BiH je porastao za 13,96% i iznosio je nešto više od 13,53 milijardi KM, rečeno je danas na pres-konferenciji u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.
Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 61,60 posto što je za 1,5 posto više u odnosu na treći kvartal 2016. godine.
Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene viši je za 15,02 posto i iznosi 21,87 milijardu KM, dok je vanjskotrgovinski defict u trećem kvartalu tekuće godine iznosio 5,20 milijardi KM.
Najviši procentualni rast izvoza zabilježen je u Crnu Goru (43,9%), Srbiju (35,5%), Hrvatsku (31,2%).
Najznačajniji partner u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH je Evropska unija sa kojom učestvujemo sa 71,1% izvoza i 67,8% uvoza. Na tržište EU izvezeno je robe u vrijednosti od blizu 5,93 milijardi KM a uvezeno je robe vrijedne 9,17 milijardi KM.
Najznačajniji partner po obimu razmjene iz EU je Hrvatska. U trećem kvartalu 2017. godine u poređenju sa istim periodom prošle godine, došlo je do povećanja ukupnog izvoza proizvoda u Hrvatsku za 31,24%, dok je uvoz povećan za 16,14%.
Zemlje CEFTA-e u razmjeni sa BiH učestvuju sa 16,9% izvoza i 15,5% uvoza. Na tržište CEFTA-e za devet mjeseci 2017. je iz BiH izvezena roba u vrijednosti od 1,40 milijarde KM dok je izvoz u odnosu na isti period lani veći za 30,95%. Sa područja CEFTE uvezli smo robe u vrijednosti od 2,09 milijarde KM, što je za 12,91% više u odnosu na isti period prethodne godine.
Najznačajniji vanjskotrgovinski partner iz CEFTA regiona po obimu razmjene je Srbija sa kojom bilježimo i značajniji deficit razmjene iz ovog regiona. Na tržište Srbije u prvom kvartalu izvezli smo robe u vrijednosti od oko 828 miliona KM, što je za 35,50% više u odnosu na prošlu godinu. Sa područja Srbije, uvezli smo robe u vrijednosti oko 1,87 milijarde KM i time povećali uvoz za 11,31% u odnosu na isti period prethodne godine.
Ovakvim odnosom vanjskotrgovinske razmjene sa Srbijom rezultirao je povećanju pokrivenosti uvoza izvozom, što je za posljedicu imalo minorno povećanje lošeg trgovinskog balansa. Neophodna je podrška agroindustrijskom sektoru kako bi se smanjio uvoz iz Srbije, te podrška drvnom i hemijskom sektoru čiji potencijal je neupitan te se može povećati izvoz.
Na učešće EFTE i ostalih zemalja spada 16,7% uvoza i 12,00% izvoza. Najznačajniji partner EFTE je Švicarska sa kojom se gotovo i obavlja sva vanjskotrgovinska razmjena sa BiH. U devet mjeseci 2017. uvoz iz Švicarske je smanjen za 0,37% a izvoz je povećan za 3,03% u odnosu na isti period prethodne godine.
Iz BiH na tržište Švicarske izvezeno je ukupno 117,84 miliona KM, dok je uvoz iz Švicarske iznosio 348,76 miliona KM.
U tzv ‘ostalim tržištima’ ili ‘trećim zemljama’ najznačajniji trgovinski partner BiH je Turska, zatim Ruska Federacija.
U devet mjeseci 2017. obim razmjene sa Tuskom iznosio je oko 760 miliona KM. Izvoz u Tursku u trećem kvartalu iznosio je preko 292 miliona KM i veći je u odnosu na prethodnu godinu za 13,73%. Uvoz iz Turske povećan je za 7,19% i iznosio je oko 467 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom je povećan i iznosio je 62,6%.
U ostalim tržištima primjećeno je povećanje izvoza i uvoza iz Kine, Ruske Federacije i SAD-a.
U strukturi vanjskotrgovinske razmjene ostvarene u trećem kvartalu ove godine, primjetno je povećanje izvoza u svim sektorima, gdje sa procentualnim povećanjem prednjači elektro-energetski sektor. Na žalost, podaci pokazuju da je došlo do povećanja uvoza u svim sektorima.
Pozitivna kretanja u međunarodnom ekonomskom okruženju i kretanja u okviru bh. industrije pozitivno su se odrazila na vanjskotrgovinsku razmjenu u BiH. Tako je tokom devet mjeseci 2017. u BiH došlo do povećanja ukupne robne razmjene, izvoza i uvoza roba po dvocifrenim stopama rasta, dok je vanjskotrgovinski robni deficit uvećan, a pokrivenost uvoza izvozom poboljšana.
