Agencija za statistiku BiH objavila je istraživanja o strukturi zarada koje je u Bosni i Hercegovini po prvi put provedeno u oktobru 2023. godine. Referentna godina je 2022. godina (za godišnje podatke), a za mjesečne podatke referentni mjesec je oktobar 2022. godine. Planirana dinamika provođenja Istraživanja o strukturi zarada je svake četvrte godine. Podaci prikazani u ovoj publikaciji odnose se na zarade sa pripadajućim porezom i doprinosima (bruto iznos).
Prosječna godišnja zarada za 2022. godinu u Bosni i Hercegovini iznosila je 24.079 KM, odnosno 11,8 KM po satu. Muškarci su u 2022. godini u prosjeku zaradili 24.579
KM, a žene 23.485 KM, navodi se u istraživanju.
Medijana godišnje zarade iznosila je 20.622 KM, što predstavlja 85,6% prosječne godišnje zarade. Polovina od ukupnog broja zaposlenih je ostvarila godišnju zaradu manju od 20.622 KM, dok je druga polovina zaposlenih zaradila više od tog iznosa. Platni jaz između žena i muškaraca iznosio je 3,6%.
Najviša prosječna godišnja zarada ostvarena je u sektoru Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (36.544 KM), što je za 51,8% više od ukupne prosječne godišnje zarade, dok je najniža prosječna zarada ostvarena u sektoru Djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane (16.622 KM), što je za 31% manje od ukupnog prosjeka.
Medijana godišnje zarade iznosila je 20.622 KM, što je za 14,4% manje od prosječne godišnje zarade. Najveća razlika između medijane godišnje zarade i prosječne godišnje zarade zabilježena je u sektoru Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (medijana je 14.922 KM, a prosječna zarada je 21.179 KM) u kojem je medijana za 29,5% manja od prosječne godišnje zarade, a zatim u sektoru Umjetnost, zabava i rekreacija (medijana je
14.033 KM, a prosječna zarada je 18.049 KM), gdje je medijana godišnje zarade manja od prosječne godišnje zarade za 22,2%.
Najmanja razlika zabilježena je u djelatnosti Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija, gdje je medijana zarade iznosila 35.548 KM, što je za svega 2,7% manje od prosječne godišnje zarade i u sektoru Obrazovanje u kojem je medijana godišnje zarade bila manja od prosječne godišnje zarade za 5,2%.
Prosječna godišnja zarada u javnom sektoru iznosila je 30.114 KM, dok je u privatnom sektoru iznosila 19.672 KM, odnosno manje za 34,7% od javnog sektora. Medijana
godišnje zarade u javnom sektoru je iznosila 27.389 KM, dok je u privatnom sektoru iznosila 15.607 KM, odnosno za 43% manje od javnog sektora.
Prosječna godišnja zarada za muškarce u javnom sektoru iznosila je 30.981 KM, dok je za žene iznosila 29.302 KM. U privatnom sektoru muškarci su također zarađivali više od žena (muškarci 20.722 KM, žene 18.181 KM).
Medijana godišnje zarade za muškarce u javnom sektoru iznosila je 28.054 KM, dok je za žene iznosila 26.948 KM. U privatnom sektoru medijana godišnje zarade za muškarce iznosila je 16.480 KM, a za žene 14.643 KM.
Posmatrajući zarade prema grupama zanimanja, najvišu prosječnu godišnju zaradu, za 64,1% veću od ukupnog prosjeka, ostvarili su Rukovodioci i menadžeri (39.507 KM). Zatim slijede Stručnjaci (34.949 KM) i Tehničari i druga stručna zanimanja (25.238 KM). Zaposleni iz grupe Jednostavnih zanimanja, kao i Zanimanja za neindustrijski način rada, ostvarili su najnižu prosječnu godišnju zaradu od 16.141 KM, odnosno 16.124 KM.
Najvišu prosječnu godišnju zaradu, u iznosu od 42.344 KM, ostvarili su zaposleni sa visokim obrazovanjem, magistri ili doktori nauka. Zaposleni bez obrazovanja, sa nepotpunom osnovnom školom ili sa osnovnim obrazovanjem ostvarili su najnižu prosječnu godišnju zaradu, svega 15.904 KM, što predstavlja 37,6% od prosječne zarade zaposlenih sa najvišim stepenom obrazovanja. Zaposleni sa završenom srednjom školom i
specijalizacijom nakon srednje zaradili su, u prosjeku, 46,4% od prosječne zarade zaposlenih sa najvišim stepenom obrazovanja.
Prosječna zarada zaposlenih sa završenim studijama u trajanju od 5 ili 6 godina, specijalističkim, magistarskim i doktorskim studijama bila je za 75,9% veća od ukupnog prosjeka. Također, iznad ukupnog prosjeka, za 33,8%, bila je i prosječna zarada zaposlenih sa završenom višom školom i studijama u trajanju od 3 ili 4 godine (uključujući 4,5 godine). Prosječna zarada zaposlenih bez obrazovanja, sa nepotpunom osnovnom školom ili sa osnovnim obrazovanjem bila je za 33,9% manja od ukupnog prosjeka.
Prosječan broj plaćenih sati rada za oktobar 2022. godine iznosio je 167. Muškarci su u prosjeku radili 168 sati rada, dok su žene u prosjeku radile 166 sati.
U oktobru 2022. godine prosječna zarada po satu iznosila je 11,8 KM. Prosječna zarada po satu za muškarce u istom mjesecu iznosila je 12,0 KM, a 11,6 KM za žene. Za isti period medijana zarade po satu je iznosila 10,1 KM, dok je medijana zarade po satu za muškarce iznosila 10,2 KM i 10,0 za žene, podaci su Agencije za statistiku BiH.
