Vezano za pojedine medijske natpise da Agencija za rad i zapošljavanje BiH ‘izvozi’ ili ‘iseljava’ radnu snagu iz Bosne i Hercegovine, iz ove Agencije poručuju da posredovanje u zapošljavanju naših radnika u inostranstvo vrši putem međunarodnih ugovora koje zaključuje Bosna i Hercegovina sa drugim državama, a u cilju omogućavanja legalnog i uređenog zapošljavanja i zaštite radnika.
Poručuju da su ti ugovori osnovni instrumenti za sigurnost i zaštitu radnika na radu u inostranstvu.
“Zahvaljujući sporazumima o zapošljavanju, te našoj ulozi u implementaciji sporazuma, nismo imali slučajeva prevara prilikom zapošljavanja u inostranstvu. Također, sporazumi o zapošljavanju daju nam mogućnost da reagujemo u slučajevima ako dođe do kršenja ugovora o radu i prava naših radnika, što je Agencija za rad i zapošljavanje BiH koristila za zaštitu radnika iz Bosne i Hercegovine u Sloveniji”, navode iz Agencije.
Dalje ističu da pored sigurnosti i zaštite naših radnika sporazumi o zapošljavanju omogućavaju praćenje i upravljanje radnim migracijama.
“Na ovaj način mi posredujemo u zapošljavanju samo onih profila koji su brojni na evidencijama nezaposlenih u BiH. Pri tome se vodimo podacima sa evidencija nezaposlenih osoba koje nam redovno dostavljaju zavodi za zapošljavanje oba entiteta i Brčko distrikta. Također, zahvaljujući našoj ulozi svi radnici koji odu u inostranstvo putem međudržavnih sporazuma uredno su odjavljeni sa evidencija nezaposlenih osoba”, navode iz Agencije.
Budući da su sporazumi o zapošljavanju najefikasniji instrument u praćenju migracija radne snage, Agencija za rad i zapošljavanje BiH će se zalagati da se ovakvi sporazumi kreiraju i prilikom uvoza radne snage u Bosnu i Hercegovinu.
Iz Agencije poručuju da broj odlazaka na rad iz BiH nema veze sa posredovanjem Agencije za rad i zapošljavanje BiH već sa uslovima rada i cijenom rada u BiH. Tako je recimo u godinama prije nego što je Agencija za rad i zapošljavanje BiH počela posredovati u zapošljavanju naših radnika u Sloveniji, broj izdatih radnih dozvola u Sloveniji bio 43.604 dozvole (2008. godine) ili 19.185 dozvola (2011.). U 2024. godini broj izdatih radnih dozvola iznosio je 13.436 od čega se 5.825 dozvola odnosilo na posredovanje Agencije, a ostatak na ponovno izdavanje radnih dozvola radnicima koji su već u Sloveniji. Kao primjer možemo navesti i Hrvatsku sa kojom nemamo zaključen sporazum o zapošljavanju, te gdje posredovanje ne ide preko Agencije za rad i zapošljavanje BiH, a broj radnih dozvola našim radnicima u 2023. godini je iznosio 29.648.
“Dakle, evidentno je da se radne migracije ne mogu zaustaviti, a ono što mi možemo uraditi jeste da radnici koji se odluče na odlazak budu sigurni, zaštićeni, te da postoje tačni podaci o radnim migracijama”, navode iz Agencije.
