U Aluminij d.d. Mostar jučer poslijepodne službeno je dostavljen Zaključak Vlade FBiH sa sjednice održane 19. oktobra. Od ukupno 12 tačaka i u njima podijeljenih obaveza na Aluminij, Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije, kao i na Ministarstvo finansija u Vladi FBiH, njih šest odnosi se na zaduženja koja su od Vlade dobili Uprava i Nadzorni odbor Aluminija.
“Osim što smo uspjeli osigurati premosnicu za nabavu električne energije i sirovina za ovaj tjedan, i što ćemo nastaviti raditi dan za danom, pokrenuli smo niz mjera i po ovomu zaključku”, izjavio je v.d. direktora Aluminija Dražen Pandža.
Naime, Uprava Aluminija već je u kontaktima s Upravom Elektroprivrede HZHB d.d. Mostar načelno dogovorila smjer i način reprogramiranja kako starog dugovanja u iznosu od 184 miliona KM, tako i novonastalog u iznosu od 23,9 miliona KM.
“Ono što konačno utvrdimo kao realnu i izvedivu mogućnost sporazumnog reprogramiranja naših dugovanja ići će pred Vladu FBiH. Nadalje, do kraja današnjeg dana Vladi ćemo dostaviti traženi zahtjev za pokretanjem postupka financijske konsolidacije Aluminija, a što se tiče pronalaženja revizorske kuće, već smo stupili u kontakt s nekoliko renomiranih međunarodnih kuća i očekujem završetak odabira već početkom sljedećeg tjedna”, dodao je direktor Aluminija.
Komentirao je i Vladin nalog za izradbom i provedbom mjera internih ušteda.
“Aluminij na tomu radi mjesecima. Uz nekoliko snižavanja visine osobnih dohodaka našim djelatnicima, počevši od prvih recesijskih godina na ovamo, posljednje umanjenje plaće proveli smo krajem prošle godine, potpisivanjem novog Kolektivnog ugovora s našom sindikalnom organizacijom. Nadalje, maksimalno smo povećali visinu premija na naše proizvode, ujedno ugovarajući najniže dostupne cijene za nabavu strateških sirovina. Sljedeći je korak, sukladno Zaključku, plan mjera unutarnje reorganizacije, na kojemu se već radi, a odnosit će se na nužno smanjenje broja zaposlenika u neproizvodnim djelatnostima”, poručio je Pandža.
Ostalo je i dalje nejasnim pitanje svođenja Aluminija na tzv. topli režim rada, o čemu se mostarska tvornica već očitovala prema Vladi.
“To rješenje postoji u teorijskim promišljanjima, ali kod nas nikada nije provođeno u praksi. U slučaju nagle nestašice neke od ključnih sirovina, teorijski je moguće dovesti elektrolitičke ćelije u stanje hibernacije i u takovu ih stanju zadržati petnaestak dana. Međutim, ključ je u tomu da ćelije, i u stanju hibernacije, troše enormne količine električne energije, moguće i do 40 posto količine koju vuku u punom radnom kapacitetu. To znači da bismo i tada stvarali milionske obveze za utrošenu električnu energiju, a ne bismo proizvodili metal, odnosno ne bismo imali sirovinu za prodaju”, kazao je član Uprave Aluminija Boris Vican.
