Tematska sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća (ESV) za područje Kantona Sarajevo pod nazivom ‘Stečaj je naša šansa ili propast – stanje u Kantonu Sarajevo’ održana je jučer.
Socijalni partneri, poslodavci, sindikati i Vlada KS, na bazi raspoloživih podataka i slabih rezultata stečajnih postupaka, dugi niz godina ukazuju na činjenicu da se stečajni postupci ne provode u skladu sa zakonom te isti neopravdano traju više godina pa i desetljeća. Zbog toga je i pokrenuta inicijativa da se ovo pitanje razmotri na tematskoj sjednici ESV KS.
Na sjednici su učestvovali predstavnici Vlade KS, Udruženja poslodavaca KS, Saveza samostalnih sindikata BiH Kantonalni odbor KS, akademske zajednice, stečajni upravnici i stečajne sudije.
Kao uvodničari na sjednici su se obratili prof. dr. Meliha Povlakić, šef Katedre građanskog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu sa temom ‘Šta donosi novi Zakon o stečaju Federacije BiH’, prof. dr. Izudin Kešetović, stečajni upravnik sa temom ‘Stečaj sa stanovišta uloge povjerenika, privremenog stečajnog upravnika i stečajnog upravnika’ i Hakija Zajmović, stečajni sudija, predsjednik Privrednog odjeljenja Općinskog suda u Sarajevu sa temom ‘Stečajni zakon kao posljednja šansa’.
Istaknuto je da se od 1996. godine, u kontinuitetu, u KS, ali i cijeloj BiH otvaraju stečajni postupci, u pravilu u kompanijama iz realnog sektora, dok je javni sektor, neopravdano, pošteđen od stečajnog postupka. Stečaj se prevashodno pokreće zbog platežne nesposobnosti privrednog subjekta, ali uzroci istog su različiti. Počev od platežne nesposobnosti prouzrokovane prestankom poslovnih aktivnosti i devastacijom imovine nastale uslijed ratnih dejstava, nedostatkom kvalitetnih kadrova, nemogućnošću naplate potraživanja, lošom privatizacijom, do uplitanja politike i vlasti u postupke pokretanje proizvodnje ili vršenja usluga.
Prema podacima Općinskog suda Sarajevo, na kraju 2021. godine, u Kantonu Sarajevo su se vodila 102 stečajna postupka. Prema tim podacima najduži stečajni postupak vodi se u firmi Alhos koji traje od 2004. godine, odnosno punih 18 godina. Slična je situacija i sa firmama Sarabon i Medicina.
Novim Zakonom o stečaju FBiH (Službene novine Federacije BiH, broj 53/21) definiran je rok okončanja stečajnog postupka – u roku od godinu dana, a u složenom slučaju u roku od dvije godine od dana otvaranja postupka. Ukoliko se stečajni postupak ne završi u zadatom roku stečajni postupak će se nastaviti i može trajati najduže još jednu godinu, a o razlozima produženja roka stečajni sudija će obavijestiti predsjednika suda.
Zakonom je broj stečajnih postupaka koje stečajni upravnik može istovremeno voditi ograničen na dva stečajna postupka. Međutim, iz dostavljenog spiska vidljivo je da pojedini stečajni upravnici vode stečajni postupak u sedam, osam, 10 ili čak 11 firmi, odnosno da četiri stečajne sudije vode stečajni postupak u 35 firmi. Ono što iznenađuje jeste činjenica da su pojedini stečajni upravitelji, pored postojećih sedam-osam stečajnih postupaka, koje godinama vode, u 2021. godini dobili da vode nova dva ili tri stečajna postupka.
Predsjednik ESV Safudin Čengić smatra da postojeće zakonodavstvo daje dovoljno prostora da se blagovremeno pokrene stečajni postupak, finansijski i operativno restrukturira dužnik, skrati vrijeme trajanja i time smanje troškovi stečajnog postupka. Međutim, ističe Čengić, ako nema profesionalnih i sposobnih kadrova i ne provode se zakonom propisane procedure teško će se doći do toga da stečaj bude nova prilika za uspješno poslovanje.
Na kraju rasprave zaključeno je da je potrebna analiza do sada provedenih ili otvorenih stečajnih postupaka, odnosno imenovanje ekspertne radne grupe koja će pratiti efekte stečajnih postupaka, maksimalno korištenje predstečajnog postupka kao instrumenta za reorganizaciju firme, strogo praćenje rokova propisanih Zakon o stečaju FBiH, te formiranje posebnih odjela specijaliziranih za stečajne postupke.
