Uz podršku Sweden/USAID FARMA II projekta, BiH proizvođači ljekovitog i aromatičnog bilja osiguravaju stabilno snabdijevanje repromaterijalom domaćoj farmaceutskoj industriji.
“Upravo smo dobili odobrenje Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske da počnemo uzgajati i proizvoditi organsku industrijsku konoplju. Ovo je odlična vijest jer smo već našli kupca za naš proizvod iz Njemačke, tačnije iz Frankfurta. Industrijska konoplja je nova kultura za nas, i za BiH uopšte, tako da sam jako uzbuđen što se sve ovo dešava”, kaže Nedeljko Kusturić, vlasnik ‘Prirodnog bilja’ iz Banja Luke.
Prirodno bilje d.o.o. je osnovano 1996. i od tada se neprekidno razvija. Na 80 hektara zemljišta oni trenutno proizvode više od 150 tona ljekovitog i aromatičnog bilja, uglavnom kamilicu, mentu, bosiljak, neven i matičnjak.
“Mi imamo nešto više od 34 hektara vlastitog zemljišta, ali sarađujemo sa 120 farmera koji obrađuju dodatnih 46 hektara i koji sakupljaju samoniklo bilje”, kaže Nedeljko.
Kako bi podržali razvoj ‘Prirodnog bilja’, 2010. godine Vlada Švedske i USAID, pomogli su preduzeću pri kupovini traktora s pratećom opremom, sušilice i sjeckalice za bilje. Krajem 2019. Sweden/USAID FARMA II projekt je podržao ‘Prirodno bilje’ u nabavci specijalizirane mašine za odvajanje lista od stabljike.
“Od 150 tona sušenog bilja, 80% prodajemo domaćim farmaceutskim firmama. Dodatnih 10% prodajemo farmaceutskim firmama u inostranstvu, a preostalih 10% koristimo za proizvodnju biljnih čajeva koje izvozimo u Italiju, ali ih također prodajemo i u BiH”, kaže Nedeljko.
On želi da ovaj prvi projekat plantažne proizvodnje industrijske konoplje bude uvod u organizovanu proizvodnju ove kulture u BiH i da se proizvodnja i izvoz industrijske konoplje značajno povećaju u budućnosti.
“Od industrijske konoplje se u svijetu proizvodi više od 200 proizvoda. Sjeme konoplje se koristi u prehrambenoj industriji, a sve je veća i primjena u građevinarstvu gdje se koristi kao prirodni izolacioni materijal. Od stabljike se također proizvode briketi koji se koristi kao energent u eko-toplanama, a koji imaju veću energetsku vrijednost od bukovog drveta”, objašnjava Nedeljko.
On se nada da će se u ovu priču uključiti i poljoprivredni instituti kao i ministarstva poljoprivrede kako bi razvoj ove proizvodnje pratila stručna podrška i pozitivna zakonska regulativa koja bi bila usklađena sa zakonskim rješenjima u Evropskoj uniji.
