Rastom broja preminulih od koronavirusa širom svijeta specijalna obveznica koju je Svjetska banka kreirala prije tri godine i koja je nosila značajan profit investitorima na pragu je isplate.
Kako navodi Financial Times, ta međunarodna finansijska institucija izdala je 2017. dvije tranše pandemijskih obveznica ukupno vrijednih 320 miliona dolara s namjerom angažiranja privatnog kapitala u rješavanju društvenih problema. Obveznice su bile dio plana pomoći zemljama u razvoju suočenima s ozbiljnim epidemijama zaraznih bolesti.
‘Nadahnuće’ za ovaj plan Svjetska je banka pronašla u epidemiji ebole koja je 2013. i 2014. u zapadnoafričkim državama uzela više od 11.000 života.
Međutim, broj žrtava jedan je od kriterija za isplatu novčane pomoći. Za investitore riskantnija tranša B zahtijeva da epidemija uzme 20 žrtava izvan države u kojoj se zaraza pojavila. U slučaju koronavirusa, to se već dogodilo. Izvan Kine zabilježeno je 34 žrtava – 12 u Iranu, 8 u Južnoj Koreji, 5 u Italiji i 4 u Japanu.
Tranša B zahtijeva i najmanje 250 žrtava u početnoj državi epidemije, no obveznica još nije isplaćena jer treba proći 12 sedmica od prvog slučaja zaraze. Taj rok ističe 23. marta. Visoki rizik nosi i visoku zaradu – obveznica ima kupon od čak 11,1 posto iznad Libora što je u uvjetima vrlo niskih kamatnih stopa koji trenutno vladaju u svijetu pravi ‘zlatni rudnik’.
Manje riskantna tranša A zahtijeva barem 2500 mrtvih u najmanje dvije države, ali zato nosi i daleko niži kupon od 6,5 posto iznad Libora. Ovakvi, prilično morbidni kriteriji već su neko vrijeme meta kritika.
“Vezivanje isplate finansijskog instrumenta za smrt ljudi je perverzno”, izjavio je za FT Bodo Ellmers, politički direktor Evropske mreže za razvoj, prenosi Poslovni.hr.
“Ako je cilj bio da se epidemija suzbije brzo i efikasno, tada je cijeli plan propao”, smatra Ellmer. Naime, isplata novca za suzbijanje pandemije dolazi kada se pandemija već – dogodila, dodaje Ellmers.
