Evropska centralna banka (ECB) upozorila je da bi godinu mogla zaključiti s gubitkom budući da je podizanjem kamatnih stopa radi obuzdavanja inflacije povećala i vlastite obaveze prema komercijalnim bankama.
Da bi zauzdao inflaciju, ECB je podigao kamatne stope, uključujući i kamatnu stopu na depozite, koja sada iznosi 1,5 posto. To znači da komercijalnim bankama sada mora isplatiti ogromne kamate na njihovih približno pet biliona eura depozita koje im je sam pomogao nagomilati.
Probleme bi mogao izazvati i program kupovine obveznica koji je u krizi trebao rezultirati nižim kamatnim stopama, budući da su centralne banke od tržišta preuzele dio rizika podizanja kamatnih stopa.
“Taj rizik sada postaje stvarnost širom svijeta, budući da je niz šokova bez presedana doveo do rekordno visoke inflacije koju moramo suzbijati podizanjem kamatnih stopa, što pak rezultira višim troškovima kamata koje moramo plaćati (komercijalnim) bankama. U tom slučaju naša dobit pada, a mogli bismo čak zabilježiti i gubitke”, upozorili su iz ECB.
U problemima su i neki njezini dioničari, poput njemačke, nizozemske i belgijske centralne banke, a to bi u konačnici moglo primorati neke od njih da zatraže pomoć od države, navodi Reuters, a prenosi Hina.
Ironija je u tome što će u najtežem položaju biti centralne banke fiskalno najštedljivijih zemalja budući da drže veći udio bankovnih depozita, a obveznice koje su kupile u ime ECB-a nose manje ili nikakve prinose.
Nizozemska centralna banka otvoreno je priznala da će joj možda zatrebati državna dokapitalizacija, iako je ministrica financija Sigrid Kaag kasnije istaknula da ta opcija ‘još nije na stolu’.
Iz ECB-a, većinom u vlasništvu centralnih banaka 19 zemalja eurozone, poručili su da imaju i druge linije obrane. Osim iscrpljivanja rezervi, ECB bi mogao iskoristiti i prihode koje centralne banke zemalja članica ostvaruju na operacijama monetarne politike, poput obveznica i zajmova. I može odgoditi eventualni preostali gubitak tako da ga u bilanci knjiži kao potraživanje od buduće dobiti. Tu je mogućnost prošle sedmice spomenula i njemačka centralna banka – Bundesbank.
Centralne banke općenito mogu funkcionirati čak i ako imaju gubitke koji iscrpljuju sav njihov kapital, kao što se posljednjih desetljeća događalo u mnogim zemljama, uključujući i Njemačku.
Ipak, doktrina ECB-a kaže da bi centralna monetarna vlast u zoni primjene zajedničke valute trebala biti dobro kapitalizirana kako bi sačuvala neovisnost o vladama i kredibilitet borca protiv inflacije, navodi Reuters.
