Evropska centralna banka (ECB) danas je objavila studiju ekološkog otiska euronovčanica kao platnog instrumenta. Prema rezultatima studije, prosječni ekološki otisak plaćanja novčanicama u 2019. iznosio je 101 mikrobod (µPt) po građaninu europodručja. On je jednak ekološkom otisku vožnje automobilom od 8 km, odnosno 0,01 % ukupnog utjecaja na okoliš godišnjih aktivnosti potrošnje građanina EU‑a.
U studiji se mjeri mogući utjecaj na okoliš svih aktivnosti u cjelokupnom ciklusu euronovčanica, od nabave sirovina, proizvodnje, distribucije i stavljanja u opticaj do uništenja koje provode nacionalne centralne banke europodručja. Studijom koja se zasniva na metodologiji Evropske komisije za mjerenje ekološkog otiska proizvoda, nastavlja se rad započet procjenom životnog ciklusa prve serije euronovčanica u 2004. godini.
Glavni činitelji koji pridonose ekološkom otisku euronovčanica kao sredstva plaćanja jesu potrošnja energije povezana s radom bankomata i prijevoz. Slijede obrada u nacionalnim centralnim bankama, proizvodnja papira i provjera autentičnosti novčanica u trgovinama. Zbog dugog vijeka trajanja novčanica i njihove upotrebe u brojnim plaćanjima, uticaj proizvodnje novčanica manji je od uticaja prijevoza i distribucije.
Eurosistem od 2004. radi na smanjenju ekološkog otiska euronovčanica, primjerice upotrebom isključivo stopostotno održivog pamuka i zabranom odlaganja otpadnih novčanica na odlagalištima otpada.
Nadalje, proizvođači bankomata i banke ostvarili su napredak u smanjenju ekološkog otiska svojih uređaja. Studija, koja je danas objavljena, pokazuje da su poboljšanja energetske učinkovitosti bankomata pridonijela smanjenju njihova ekološkog otiska za 35 posto u periodu od 2004 do 2019. godine.
Provode se opsežne aktivnosti istraživanja i razvoja kako bi euronovčanice u budućnosti bile još ekološki prihvatljivije u svim fazama životnog ciklusa. Na primjer, ECB razmatra alternativne metode postupanja s otpadnim novčanicama, kao što su recikliranje i ponovna upotreba otpadnog materijala, te moguća poboljšanja materijala i sastavnih dijelova kojima se služi u štampanju novčanica.
Te su aktivnosti ujedno dio šireg zalaganja ECB‑a za ublažavanje klimatskih promjena u okviru svojih ovlasti i smanjenje vlastitog ekološkog otiska u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma i ciljevima klimatske neutralnosti Evropske unije.
