Svjetske cijene hrane porasle su u januaru, uglavnom pod utjecajem ograničenja ponude biljnih ulja, izvijestila je danas Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).
FAO indeks cijena hrane u prosjeku je iznosio 135,7 poena u januaru, 1,1 posto više nego u decembru. Indeks prati mjesečne promjene međunarodnih cijena prehrambenih proizvoda kojima se obično trguje.
FAO indeks cijena biljnih ulja povećao se za 4,2% na mjesečnom nivou i preokrenuo pad u decembru kako bi dostigao najviši nivo u istoriji.
Cijene palminog ulja bile su u velikoj mjeri potpomognute zabrinutošću zbog mogućeg smanjenja dostupnosti izvoza iz Indonezije, vodećeg svjetskog izvoznika, dok su cijene sojinog ulja bile podržane snažnim uvozom, posebno iz Indije, cijene repičinog ulja potaknule su na rast zbog dugotrajne nedovoljne ponude. Na kotacije suncokretovog ulja uticala je nedovoljna ponuda i rastuća globalna uvozna potražnja.
FAO indeks cijena mliječnih proizvoda porastao je za 2,4%, što je njegov peti uzastopni mjesečni rast, pri čemu je najveći porast zabilježen za obrano mlijeko u prahu i puter.
FAO indeks cijena žitarica u januaru je neznatno porastao, za 0,1 posto, u odnosu na decembar.
Izvozne cijene kukuruza porasle su za 3,8% tokom mjeseca, podstaknute zabrinutošću zbog stalnih uslova suše u Južnoj Americi, dok su svjetske cijene pšenice pale za 3,1% zbog velikih žetvi u Australiji i Argentini.
Niže žetve i stalni otkup azijskih kupaca doveli su do mjesečnog povećanja međunarodnih cijena riže od 3,1 posto.
FAO indeks cijena mesa blago je porastao u januaru, pri čemu su svjetske cijene goveđeg mesa dostigle novi vrhunac jer je globalna uvozna potražnja premašila izvozne ponude, dok su cijene ovčijeg i živinskog mesa omekšale jer su izvozne zalihe nadmašile uvoznu potražnju. Kotacije svinjskog mesa su blago porasle, dijelom zbog rastućih troškova inputa koji umanjuju globalnu ponudu.
FAO indeks cijena šećera bio je jedini podindeks koji je zabilježio pad u januaru, 3,1% manje u odnosu na prethodni mjesec zbog povoljnih izgleda proizvodnje u velikim izvoznicima – Indije i Tajlanda, kao i poboljšanih kiša i nižih cijena etanola u Brazilu.
Nove prognoze žitarica
FAO je također ažurirao svoju prognozu za svjetsku proizvodnju žitarica. Očekuje se da će se za 2022. globalna zasada pšenice proširiti, podstaknuta uglavnom povoljnim vremenskim uslovima na sjevernoj hemisferi.
Predviđa se da će se upotreba žitarica u svijetu u 2021/22. godini povećati za 1,6% na godišnjem nivou, što ukazuje na vjerovatno smanjenje omjera svjetskih zaliha žitarica u korištenju na 28,7%, nešto niže od prethodne godine, ali i dalje istorijski zadovoljavajućeg nivoa.
Najnovija FAO-ova prognoza za svjetsku trgovinu žitaricama u 2021/22. iznosi 481 milion tona, što je 0,4% više u odnosu na prethodnu godinu.
