Cijene prehrambenih proizvoda u svijetu bile su u velikoj mjeri stabilne u septembru, a pad kotacija za biljna ulja, mliječne proizvode i meso nadoknađen je značajnim porastom cijena šećera i kukuruza, saopštila je danas Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
FAO indeks cijena hrane, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena prehrambenih proizvoda kojima se trguje na globalnom nivou, u septembru je u prosjeku iznosio 121,5 poena, u poređenju sa 121,4 poena u avgustu. Na ovom nivou, indeks je 10,7% ispod vrijednosti prije godinu dana i 24% ispod najvišeg nivoa zabilježenog u martu 2022. godine.
FAO indeks cijena žitarica porastao je za 1% u odnosu na prethodni mjesec, zbog povećanja međunarodnih cijena kukuruza za 7%, podstaknutog snažnom potražnjom za brazilskim zalihama, sporijom prodajom u Argentini i povećanom teretnom stopom zbog niskog nivoa vode na rijeci Misisipi, u SAD.
Cijene pšenice pale su za 1,6% usljed velikih zaliha i dobrim izgledima za proizvodnju u Ruskoj Federaciji.
FAO indeks cijena pirinča pao je za 0,5% zbog generalno niske uvozne tražnje.
FAO indeks cijena biljnog ulja opao je za 3,9% od avgusta, a međunarodne kvote za palmina, suncokret, soju i uljanu repicu su pale, dijelom podstaknute povišenom sezonskom proizvodnjom i obilnim globalnim izvoznim zalihama.
FAO indeks cijena šećera porastao je za 9,8% u odnosu na avgust, dostigavši najviši nivo od novembra 2010. godine, usljed sve veće zabrinutosti zbog oštrijih izgleda globalne ponude u narednoj sezoni. Rane prognoze ukazuju na pad proizvodnje u Tajlandu i Indiji, oba ključna proizvođača, povezana sa preovlađujućim El Niño događajem. Veliki usjev koji se trenutno bere u Brazilu, usred povoljnih vremenskih uslova, ograničio je mjesečni rast svjetskih cijena šećera.
FAO indeks cijena mliječnih proizvoda opao je za 2,3% u odnosu na avgust, što je deveti pad zaredom, na koji je uticala slaba globalna uvozna potražnja i obilne zalihe u vodećim proizvodnim regionima. Relativna slabost eura u odnosu na američki dolar takođe je uticala na međunarodne cijene mliječnih proizvoda.
FAO indeks cijena mesa pao je za 1% u odnosu na prethodni mjesec, a mješavina slabe uvozne tražnje i obimne globalne dostupnosti izvoza smanjila je kvote za svinjsko, živino i goveđe meso. Nasuprot tome, cijene goveđeg mesa porasle su zbog velike uvozne potražnje za nemasnom govedinom, posebno u SAD.
Rekordne svjetske zalihe žitarica
FAO je povećao prognozu za globalnu proizvodnju žitarica u 2023. godini na 2.819 miliona tona, što je sada za 0,9% više nego prethodne godine. Veća prognoza gotovo je u potpunosti zasnovana na nedavnim i pozitivnijim procjenama prinosa za Rusku Federaciju i Ukrajinu u odnosu na ranija očekivanja, zbog kontinuiranih povoljnih vremenskih uslova, dok se sada očekuje da će kanadska proizvodnja biti znatno niža usljed suhog vremena u ključnim područjima za uzgoj usjeva.
Predviđa se da će svjetske zalihe žitarica do kraja sezone 2024. iznositi 884 miliona tona, nadmašivši nivo otvaranja za 3% i označivši rekordan nivo. Nova i veća prognoza za okončanje zaliha, u kombinaciji sa nižom prognozom za korišćenje ovog meseca, rezultira projektovanim odnosom zaliha žitarica i upotrebe od 30,8 posto.
FAO-ova najnovija prognoza za svjetsku trgovinu svim žitaricama u 2023/24. godini ostaje na oko 466 miliona tona, ali ukazuje na godišnji pad od 1,7% u odnosu na nivo 2022/23.
