Referentna vrijednost svjetskih cijena prehrambenih proizvoda pala je u februaru, sedmi mjesec zaredom, jer su niže međunarodne kotacije za sve glavne žitarice više nego nadoknadile rastuće cijene šećera i mesa, izvijestila je danas Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).
Indeks cijena hrane FAO, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena niza prehrambenih proizvoda kojima se trguje na globalnom nivou, u februaru je u prosjeku iznosio 117,3 poena, što je za 0,7 posto manje u odnosu na januar i 10,5 posto u odnosu na isti mjesec prije godinu dana.
FAO indeks cijena žitarica pao je za 5% u februaru i dostigao nivo od 22,4% ispod onog iz februara 2023. Izvozne cijene kukuruza najviše su pale zbog očekivanja velikih žetvi u Južnoj Americi i konkurentnih cijena koje nudi Ukrajina, dok su međunarodne cijene pšenice uglavnom pale zbog snažnog izvoza iz Ruske Federacije. Međunarodne cijene riže su također pale, za 1,6% u februaru.
Indeks cijena biljnog ulja FAO-a pao je za 1,3% od januara na 11% ispod vrijednosti iz februara 2023. godine. Međunarodne cijene sojinog ulja su značajno pale, potkrijepljene izgledima za obilnu proizvodnju soje u Južnoj Americi, dok su velike globalne izvozne dostupnosti suncokretovog i repičinog ulja gurnule njihove cijene na niže. Svjetske cijene palminog ulja su u februaru neznatno porasle zbog sezonski manje proizvodnje.
S druge strane, FAO indeks cijena šećera porastao je 3,2% u februaru. Povećanje je odražavalo stalnu zabrinutost zbog predstojeće proizvodnje Brazila nakon dužeg perioda ispodprosječnih padavina, kao i prognoziranog pada proizvodnje u Tajlandu i Indiji, dvije vodeće zemlje izvoznice.
FAO indeks cijena mesa porastao je za 1,8% u odnosu na januar, pri čemu su najviše porasle kotacije mesa peradi, a slijede one za goveđe meso, pod utjecajem jakih kiša koje su ometale transport stoke u Australiji. Cijene svinjskog mesa također su blago porasle zbog veće potražnje iz Kine i otežane ponude u zapadnoj Evropi. Međunarodne cijene ovčijeg mesa pale su dijelom zbog rekordne proizvodnje nakon obnove stada u Australiji.
FAO indeks cijena mliječnih proizvoda porastao je za 1,1%, vođen većom uvoznom potražnjom azijskih kupaca za puterom. Cijene mlijeka u prahu i sira također su neznatno porasle.
Nove prognoze za globalne žitarice
FAO je također objavio novi sažetak ponude i potražnje žitarica, blago podižući svoju prognozu ukupne svjetske proizvodnje žitarica u 2023. na 2.840 miliona tona i nudi niz novih projekcija.
Globalno korištenje žitarica u 2023/24. sada se predviđa na 2.823 miliona tona, što je povećanje od 1,1% u odnosu na prethodnu godinu uglavnom zbog povećane upotrebe kukuruza i pšenice za ishranu stoke. Očekuje se da će se globalne zalihe žitarica povećati, u potpunosti zbog krupnih žitarica, pri čemu se predviđa da će globalne zalihe žitarica završiti godinu na ‘ugodnom’ nivou od 31,1%, u odnosu na 30,9%. Predviđa se da će se svjetska trgovina žitaricama povećati za 1,3% u odnosu na prethodnu godinu, podstaknuta poboljšanim izgledima za izvoz kukuruza iz Ukrajine i jačom potražnjom iz Kine.
FAO je također objavio svoje preliminarne prognoze za globalnu proizvodnju pšenice u 2024. godini, određujući je na 797 miliona tona, što je povećanje od 1% u odnosu na 2023. Niže cijene pšenice izazvale su pad od 6% u odnosu na prethodnu godinu u sadnji ozime pšenice u Sjevernoj Americi, gdje rezultati mogu ipak porasti zbog velikih izgleda prinosa. Povoljni vremenski uslovi takođe podržavaju očekivanja povećanja proizvodnje pšenice u 2024. u Ruskoj Federaciji, koja je izvozna sila, kao i u Kini, Indiji, Islamskoj Republici Iran, Pakistanu i Turskoj.
Konflikti potiču akutnu nesigurnost hrane
Sukobi i loše vremenske prilike pogoršavaju glad u 45 zemalja širom svijeta za koje se procjenjuje da im je potrebna vanjska pomoć za hranu, prema najnovijem izvještaju o izgledima usjeva i stanju hrane, trogodišnjoj publikaciji FAO-ovog Globalnog sistema informacija i ranog upozoravanja (GIEWS) koja je također objavljena danas.
“Sukobi u bliskoistočnoj Aziji i zapadnoj i istočnoj Africi izazivaju alarmantno visoke nivoe najteže faze akutne nesigurnosti hrane”, navodi se u izvještaju, uz veliku zabrinutost za situaciju cjelokupnog stanovništva pojasa Gaze u Palestini. Očekuje se da će rasprostranjeni suhi vremenski uslovi pogoršati nesigurnost hrane u južnoj Africi.
Iako se očekuje da će ukupna proizvodnja žitarica skromno rasti u 2024. među 44 zemlje s niskim dohotkom i deficitom hrane, niska proizvodnja prikupljena u 2023. i pooštravanje zaliha povećali su potrebe za uvozom za nekoliko subsaharskih zemalja.
Žetva žitarica iz 2024. počet će u aprilu u južnoj Africi, gdje su rasprostranjeni i produženi deficiti padavina povezani s vremenskim fenomenom El Niño naglo smanjili izglede za proizvodnju. Ključne zone usjeva u Malaviju, Mozambiku, Zambiji i Zimbabveu primile su manje od 80% prosječnih padavina od prošlog novembra, što ukazuje na povećanu potrebu za uvozom žitarica u ovim zemljama u narednoj marketinškoj godini 2024/2025.
