FAO-ov indeks cijena hrane, mjerilo za svjetske cijene prehrambenih proizvoda, pao je u januaru, u prosjeku 124,9 poena, što je pad od 1,6 posto u odnosu na decembarski nivo. Pad je potaknut značajnim smanjenjem međunarodnih kotacija biljnih ulja i šećera, izvijestila je danas Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
Indeks, koji prati mjesečne promjene u međunarodnim cijenama skupa prehrambenih proizvoda kojima se trguje na globalnom nivou, bio je 6,2 posto viši od odgovarajućeg nivoa prije godinu dana, ali je ostao 22 posto ispod vrhunca dostignutog u martu 2022. godine.
FAO-ov indeks cijena šećera pao je za 6,8% u odnosu na decembar i 18,5% u odnosu na nivo prethodne godine, uglavnom zbog poboljšanih globalnih izgleda za ponudu kao rezultat generalno povoljnih vremenskih prilika u Brazilu i odluke indijske vlade da nastavi izvoz šećera.
FAO-ov indeks cijena biljnog ulja smanjio se za 5,6% u odnosu na prethodni mjesec, preokrenuvši nedavni rast, iako je ostao 24,9% viši nego prije godinu dana. Pad u januaru uglavnom je potaknut nižim svjetskim cijenama palminog i uljane repice, dok su cijene sojinog i suncokretovog ulja ostale stabilne.
FAO-ov indeks cijena mesa također je pao, za 1,4% u januaru, jer su niže međunarodne cijene ovčjeg, svinjskog i peradarskog mesa nadmašile povećanje kotacija goveđeg mesa.
U međuvremenu, FAO indeks cijena žitarica porastao je za 0,3% u odnosu na decembar, ali je ostao 6,9% ispod nivoa iz januara 2024. godine.
Izvozne cijene pšenice pale su samo neznatno, dok su cijene kukuruza porasle, dijelom zbog niže proizvodnje i prognoza zaliha za SAD. FAO-ov indeks cijena sve riže pao je za 4,7% u januaru zbog obilnih izvoznih zaliha.
FAO-ov indeks cijena mliječnih proizvoda porastao je za 2,4% u odnosu na decembar i porastao je za 20,4% u odnosu na nivo iz januara 2024. godine. Rast je potaknut mjesečnim porastom međunarodnih kotacija sira od 7,6%, što je nadmašilo pad cijena maslaca i mlijeka u prahu.
Nove prognoze za glavne usjeve žitarica
FAO je također danas objavio novi izvještaj o ponudi i potražnji žitarica, sa svježim uvidima u trendove usjeva u 2025. godini.
Sezona sadnje ozime pšenice na sjevernoj hemisferi završena je u januaru, sa ranim indikacijama koje ukazuju na povećanu sjetvu u Francuskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji i smanjenje u Ruskoj Federaciji, sve pod utjecajem vremenskih uslova.
Žetva kukuruza na južnoj hemisferi počet će u drugom kvartalu 2025. godine, s ranim pokazateljima koji ukazuju na poboljšane prinose u Argentini i Brazilu, dok su rekordno visoke cijene kukuruza dovele do povećanja zasada u Južnoj Africi.
FAO je podigao svoju prognozu za svjetsko korištenje žitarica u 2024/25. godini, za koju se sada procjenjuje da će porasti za 0,9% na 2.869 miliona tona, prvenstveno potaknuto većom očekivanom upotrebom kukuruza za stočnu hranu.
Svjetske zalihe žitarica sada se predviđaju da će pasti za 2,2% do kraja sezone 2025. godine, uglavnom zbog očekivanog značajnog smanjenja zaliha kukuruza u SAD. Očekuje se da će globalni omjer zaliha žitarica i upotrebe u 2024/25. pasti, ali da će i dalje ostati na ‘ugodnom nivou’ od 29,8 posto.
Predviđa se da će se međunarodna trgovina žitaricama u 2024/25. smanjiti za 5,6 posto u odnosu na prethodnu godinu na 483,5 miliona tona, uglavnom zbog manje potražnje iz Kine za ječmom, kukuruzom i pšenicom.
AMIS objavio mjesečni Market Monitor
FAO je također revidirao svoju prognozu za globalnu proizvodnju u 2024. godini, smanjivši je na nešto manje od 2.841 miliona tona, što je pad od 0,6 posto u odnosu na 2023. godinu. Nova prognoza odražava značajno smanjenje proizvodnje kukuruza u SAD, gdje je stres vlage u kasnoj sezoni ograničio prinose.
U isto vrijeme, zvanične procjene proizvodnje riže u Kini, Maliju, Nepalu i Vijetnamu su veće nego što se očekivalo, što je rezultiralo novom prognozom globalne proizvodnje riže od 539,4 miliona tona u 2024/25. godini, što je godišnji porast od 0,9 posto i najviši nivo svih vremena.
Poljoprivredni tržišni informacijski sistem (AMIS), čiji je domaćin FAO, također je danas objavio svoj mjesečni Market Monitor. Pored redovne analize tržišta, članak u izvještaju naglašava studiju 144 glavna usjeva u periodu 1961-2021, ne pronalazeći dokaze o dugoročnom usporavanju globalnog rasta prinosa, dok se potiče razvoj sorti otpornih na temperaturne i padavinske varijacije.
