Referentna vrijednost svjetskih cijena prehrambenih proizvoda umjereno je pala u oktobru, za 0,5 posto u odnosu na septembar, dok je indeks za mliječne proizvode jedini porastao, objavila je danas Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).
FAO indeks cijena hrane, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena niza prehrambenih proizvoda kojima se trguje na globalnom nivou, u oktobru je u prosjeku iznosio 120,6 poena, što je 10,9 posto manje u odnosu na odgovarajuću vrijednost godinu dana ranije.
FAO indeks cijena žitarica pao je za 1,0 posto u odnosu na prethodni mjesec. Cijene riže pale su za 2,0 posto usred pasivne globalne uvozne potražnje, dok su cijene pšenice pale za 1,9 posto, pod utjecajem snažne ponude iz SAD i jake konkurencije među izvoznicima. Nasuprot tome, kotacije za grubo žito su blago porasle, predvođeni kukuruzom zbog prorijeđenih zaliha u Argentini.
Indeks cijena biljnog ulja FAO smanjen je za 0,7 posto od septembra, jer su niže svjetske cijene palminog ulja, zbog sezonski veće proizvodnje i smanjene globalne uvozne potražnje, više nego nadoknadile više cijene sojinog, suncokretovog i ulja repice. Cijene sojinog ulja porasle su zbog velike potražnje u sektoru biodizela.
FAO indeks cijena šećera pao je za 2,2 posto, ali je ostao 46,6 posto iznad nivoa iz prethodne godine.
FAO indeks cijena mesa opao je za 0,6 posto, jer je slaba potražnja za uvozom, posebno iz istočne Azije, dovela do pada međunarodnih cijena svinjskog mesa.
Međutim, FAO indeks cijena mliječnih proizvoda porastao je za 2,2 posto u oktobru, okončavši devetomjesečni pad. Svjetske cijene mlijeka u prahu najviše su porasle zbog rastuće potražnje za uvozom, kako za kratkoročne tako i za dugoročne isporuke, kao i određene neizvjesnosti u pogledu uticaja vremenskih uslova El Niño na predstojeću proizvodnju mlijeka u Okeaniji.
Solidne svjetske zalihe žitarica
U novom Sažetku ponude i potražnje žitarica, koji je također objavljen danas, FAO je zadržao svoju prognozu svjetske proizvodnje žitarica u 2023. na 2.819 miliona tona, što je rekordno visoko.
Prognoze proizvodnje pšenice su povećane za Irak i SAD i revidirane naniže za Evropsku uniju i Kazahstan. Predviđa se da će se svjetska proizvodnja pirinča u 2023/24. godini neznatno povećati iz godine u godinu.
Predviđa se da će svjetsko korištenje žitarica u 2023/24. godini dostići 2.810 miliona tona, s tim da će ukupna upotreba pšenice i krupnih žitarica premašiti nivoe 2022/23., dok se očekuje da će upotreba riže stagnirati na nivou prethodne sezone.
Predviđa se da će omjer svjetskih zaliha i upotrebe žitarica za 2023/24. iznositi 30,7 posto, što je neznatno iznad nivoa iz prethodne godine od 30,5 posto (prema FAO).
Globalna trgovina žitaricama u 2023/24. predviđa se na 469 miliona tona, što je smanjenje od 1,6 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Sukobi i slabe valute pogoršavaju glad u ranjivim zemljama
Trajni i intenzivirajući sukobi te slabe valute siromašnih zemalja pogoršavaju nesigurnost hrane. Procjenjuje se da je za 46 zemalja širom svijeta, uključujući 33 u Africi, potrebna vanjska pomoć za hranu, prema najnovijem izvještaju o izgledima usjeva i stanju hrane, trogodišnjoj publikaciji FAO-ovog Globalnog sistema informacija i ranog upozoravanja (GIEWS), također objavljeno danas.
Procjenjuje se da je više od polovine stanovnika Pojasa Gaze u akutnoj nesigurnosti hrane, a eskalacija tamošnjeg sukoba povećat će potrebe za humanitarnom i hitnom pomoći, iako pristup pogođenim područjima i dalje predstavlja alarmantnu zabrinutost, navodi FAO, dodajući da bi efekti prelijevanja iz sukoba mogli pogoršati nesigurnost hrane u Libanu.
Dok se predviđa da će se svjetska proizvodnja žitarica povećati za 0,9 posto u 2023. u odnosu na prethodnu godinu, tempo rasta bit će polovina te stope za grupu od 44 zemlje s niskim prihodima s deficitom hrane (LIFDC), navodi se u izvještaju.
