Guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) dr. Senad Softić otvorio je jutros konferenciju ‘The Economist: Svijet u 2022.’ koju je organizovala kompanija Color Media Communications, u saradnji sa CBBiH i uz podršku Ambasade Velike Britanije u BiH i Delegacije Evropske unije u BiH.
Otvarajući konferenciju, guverner Softić istakao je da su u godini pred nama brojni izazovi na raznim poljima ljudske djelatnosti, apostrofirajući izazove pred kojima se nalazi CBBiH i finansijski sektor u BiH i ekonomija u cjelini.
CBBiH, kako je istakao guverner, već skoro 25 godina, uspješno održava principe valutnog odbora, a rezultat toga je stabilna domaća valuta i stalan rast deviznih rezervi. I tokom pandemije, koja i dalje traje, CBBiH je uredno obavljala sve svoje zadatke i upravo je pridržavanje svih principa i u korona-krizi rezultiralo da BiH može računati na CBBiH kao na stub stabilnosti, ne samo ekonomije, već i društva u cjelini, istakao je guverner Softić.
Govoreći o izazovima koji su pred CBBiH i finansijskim sektorom u cjelini, guverner Softić je spomenuo glavne trendove koji se mogu ticati stabilnosti finansijskog sistema u cjelini. Pored negativnih kamata, prvi izazov su kriptovalute kojih je veliki broj u svijetu, a u budućnosti se može očekivati da će ih biti i više, uz veliku varijabilnost njihovih cijena. Nadalje, izazov predstavljaju i čiste digitalne banke, tzv. neobanke, odnosno komercijalne banke koje nemaju fizičko sjedište, već posluju virtuelno. Novi platni sistemi i FINTECH predstavljaju nova tehnološka rješenja u platnim transakcijama koja omogućavaju da se plaćanja među klijentima obavljaju jeftino, brzo i u realnom vremenu i ponekad kontinuirano 24/7. Očekuje se da će napredak novih tehnologija plaćanja biti posebno važan za prekogranična plaćanja. I na kraju, kao izazov, guverner je spomenuo decentralizovane finansije koje podrazumijevaju takav nivo razvoja tehnologije koji omogućava da se transakcija npr. Davanja kredita jedne osobe drugoj obavi bez posredstva banaka.
Posebno je naglasio potrebu koordinirane saradnje svih relevantnih institucija u BiH, smatrajući da niti jedna institucija sama za sebe ne može otvoriti vrata EU. Ali da svi zajedno možemo puno postići na tom putu, i na opšte dobro svih građana.
”Budućnost je uvijek neizvjesna. To su nam pokazali i globalna finansijska kriza od 2007. godine kao i aktuelna Covid pandemija. To ne znači da trebamo biti pasivni prema budućnosti. Naprotiv, visoka doza neizvjesnosti treba nas tjerati da budemo što otporniji na buduće šokove. Jer njih će sigurno biti. Postoji staro pravilo u ekonomskoj politici: ‘Uvijek smatraj dobre vijesti kao prolazne, a loše kao trajne’. To nije nikakav pesimizam već zdrav oprez, te bolja priprema za buduće izazove“, zaključio je guverner Softić svoje izlaganje na konferenciji.
U panelu pod nazivom ‘Novac nikad ne spava: Nove šanse i izazovi za ekonomije Bosne i Hercegovine i regiona jugoistočne Evrope’, učestvovao je i viceguverner CBBiH dr. Željko Marić.
Konferencija ‘Svijet u…’ prvi put je održana ove godine u BiH, a okupila je predstavnike političkog, ekonomskog i društvenog života, te predstavnike diplomatske zajednice u BiH s ciljem da se, kroz konstruktivan dijalog, daju analize i pogledi na privredni i politički ambijent, investicionu klimu, kao i na razvoj društva u cjelini. Ovom prilikom promovisano je i prvo godišnje, bosanskohercegovačko izdanje prestižnog britanskog magazina ‘The Economist’.
11. SBF najavljen za 11-12. maj 2022.
Nedžad Gušić, član Uprave BBI banke za korporativno bankarstvo i investicije najavio je danas na ‘The Economist’ konferenciji u Sarajevu održavanje 11. Sarajevo Business Foruma (SBF) za 11. i 12. maj 2022. godine.
Govoreći na na panelu ‘Money never sleeps: Nove šanse i izazovi za ekonomije Bosne i Hercegovine i SEE regiona’, Gušić je istako da će BBI banka na predstojećem SBF-u aktivno promovirati BiH kao ‘nearshoring’ destinaciju za multinacionalne evropske kompanije.
“Poremećaji u lancu snabdijevanja u mnogim segmentima proizvodnje, kao i dostupnim izvorima energije kreirali su pritisak na cijene energenata i energije i usporile put finalnog proizvoda do kupca, odnosno potrošača na način na koji se to odvijalo u predpandemijskom vremenu. Upravo ovo ključni je izazov u vremenu ispred nas i imat će značajan utjecaj na svjetska ekonomska zbivanja. Mnoge Evropske kompanije danas razmišljaju o izmještanju proizvodnje u Evropu, i to na geografski bliže destinacije. BiH kroz koncept nearshoringa traži svoju šansu za privlačenje stranih investicija, a u ovom procesu svi učesnici mogu imati koristi. Kompanije iz EU prenošenjem proizvodnje u BiH svode na minimum rizik ponovnog poremećaja u lancima snabdijevanja. Upravo tu, BBI banka prepoznaje šansu za razvoj bh. ekonomije i stoga ćemo na 11. SBF, osim tradicionalno prisutnih investitora iz Golfskog zaljeva i ostatka Azije, pozvati evropske multinacionalne kompanije koje bi sa domaćim privrednicama kreirale nove poslovne dogovore, uspostavile saradnju na principu joint venture, otvorile nove fabrike u našoj zemlji ili povećale proizvodne kapacitete postojećih fabrika”, kazao je Gušić.
Dodao je kako su potencijali ‘nearshoringa’ usko i direktno vezani za povećanje direktnih stranih investicija (FDI) i povećanje investicija u javni sektor, kojim bi se, smatra, povećala zaposlenost i zaustavio negativan trend odlaska radno sposobnog stanovništva.
Učesnici panela na kojem je govorio član Uprave BBI banke, bili su i Steliana Nedera, rezidentna predstavnica UNDP u BiH, Željko Marić, viceguverner Centralne banke BiH, Amir Softić, predsjednik Uprave Sparkasse Bank BiH i Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo FBiH.
Vezani tekst: BiH bilježi oporavak ekonomskih aktivnosti, pozitivne naznake za 2022.
