Hrvatski sabor donio je danas Zakon o upravljanju državnom imovinom. Zakon, koji je dobio potporu većine zastupnika, omogućuje stavljanje u funkciju nekretnina za koje nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi.
Ministar državne imovine Goran Marić istaknuo je kako će primjena ovog zakona utjecati na rast zaposlenosti i bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavila je Hrvatska radio televizija, prenosi agencija Patira.
Zakon, tumačio je, donosi novi zakonski okvir za aktivaciju zapuštene imovine, on je alat za poticanje gospodarske aktivnosti i za demografski impuls, on će dati krila kapitalu i potaknuti poduzetnički duh i moral i utjecati na rast poduzetničkog optimizma.
Taj zakon su neke opozicione stranke iz BiH (poput DF-a) ranije ocijenili kao pljačkaški zakon, jer će na taj način Hrvatska otuđiti stotine miliona KM vrijednu imovinu Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj, koja našoj državi nije vraćena nakon raspada bivše Jugoslavije.
S druge strane, Bosna i Hercegovina je svu imovinu vratila Hrvatskoj.
Među vrijednim nekretninama u Hrvatskoj, BiH bi mogla izgubiti objekte poput: Dječije bolnice u Cavtatu, Vile Aurora u Trstenom, hotele Vis i druge nekretnine u Dubrovniku, osamnaest objekata u općini Gradac, Hep u Makarskoj, Energopetrolove pumpe u RH, Šipad u luci Šibenik, Naftni terminal u Pločama, Ključ-Šik u Zagrebu, kao i mnoge nekretnine u drugim gradovima u Hrvatskoj.
Iz Ministarstva pravde BiH danas su se tim povodom oglasili saopćenjem u kojem se navodi da se resorni ministar Josip Grubeša sastao tokom februara ove godine u Zagrebu s ministrom državne imovine Hrvatske Goranom Marićem na kojem je razgovarano o sukcesiji imovine dviju država. Međutim, kako je navedeno i u saopćenju, nije postignut uspjeh i pored nastojanja ministra Grubeše da se pregovori nastave i da se o ovom pitanju razgovara na najvišem nivou.
U saopćenju se dalje podsjeća da je Aneksom G Sporazuma o pitanjima sukcesije regulirano da će prava na pokretnu i nepokretnu imovinu, koja se nalazi u državi nasljednici i na koju su građani ili druge pravne osobe imali pravo 31.12.1990. biti priznata, zaštićena i vraćena od strane države u skladu s ustanovljenim standardima i normama međunarodnog prava i neovisno od nacionalnosti, državljanstva, mjesta boravka ili domicila tih osoba.
Odredbom čl. 2. stavak (1) tačka b) Aneksa G Sporazuma je određeno ‘da će svaki navodni prijenos prava na pokretnim i nepokretnim stvarima učinjen nakon 31.12.1990. i zaključen pod prisilom ili u suprotnosti s podstavkom a) ovog članka biti bespredmetan i nevažeći.
Iz Ministarstvu pravde BiH podsjećaju da su pregovori državnih delagcija BiH i RH o zaključenju Ugovora o imovinsko-pravnim odnosima započeli još 1997. te da su nakon stupanja na snagu Sporazuma o pitanjima sukcesije između država nasljednica bivše SFRJ (Službeni glasnik BiH broj: 43/01), pregovori nastavljeni i vođeni od 2004. do 2009. godine. Međutim, i nakon niza pregovora Ugovor o uređenju imovinsko pravnih odnosa između BiH i RH nije zaključen.
Ministarstvo pravde BiH navodi da je i nakon toga nastavljen rad na rješavanju neriješenih i spornih pitanja, te da su u više navrata pokušali zakazati sastanak s visokom predstavnicom Republike Hrvatske za pitanja sukcesije, kako bi se razgovaralo o bezuvjetnoj primjeni Aneksa G Sporazuma, kao pravnog okvira za rješavanje mnogih zahtjeva imovinsko pravne prirode.
Jedna od teza koju je Ministarstvo pravde BiH dostavilo Generalnom sekretarijatu Vijeća ministara BiH za razmatranje na zajedničkoj sjednici 2017. godine između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske je i pitanje zaključenja Ugovora o uređenju imovinsko-pravnih odnosa između BiH i RH, kojim bi se riješilo i pitanje stjecanja prava vlasništva državljana ovih dviju država na nekretninama.
Iz Ministarstvo pravde BiH navode da je sklapanje Ugovora o uređenju imovinsko-pravnih odnosa između BiH i RH pravno pitanje dvije suverene države te da Bosna i Hercegovina i njeni ovlašteni predstavnici ne mogu jednostrano riješiti ovaj problem, već je to nužno riješiti diplomatskim putem. “Republika Hrvatska ima pravo na teritoriju svoje države da uređuje pravna pitanja zakonima ali cijenimo da je pitanje imovine koja je zaštićena Aneksom G Sporazuma o pitanjima sukcesije svakako treba rješavati na bilateralnom temelju s predstavnicima Bosne i Hercegovine”, navode iz Ministarstvo pravde BiH.
