Kina i Indija kontrolišu 60,5% tržišta zlata na globalnom nivou

0
671
Kina i Indija kontrolišu 60,53 posto svjetskog tržišta zlata po tonama prodatog 2021. godine

Zlato i dalje bilježi povećanu potražnju za upotrebom u različitim sektorima kao što su investicije i nakit. Unatoč vrijednosti plemenitog metala da djeluje kao investiciono sredstvo na berzanskom tržištu, upotreba zlata u nakitu je i dalje prisutna u velikom obimu.
Najnoviji podaci koje je objavio Finbold pokazuju da Kina i Indija kontrolišu 60,53 posto svjetskog tržišta zlata po tonama prodatog 2021. godine. Konkretno, sa 675 tona prodatih za nakit, Kina je vodeća sa tržišnim udjelom od 31,77 posto, dok su indijski potrošači kupili 611 tona, što predstavlja 28,76 posto tržišnog udjela.
Jugoistočna Azija, koja se sastoji od Indonezije, Tajlanda, Vijetnama, Singapura i Malezije, kumulativno je kupila 64 tone. Ostali vodeći potrošači zlata nakita uključuju Sjedinjene Države (149 tona), Evropu (68 tona), Tursku i UAE zajedno (68 tona), dok ostatak svijeta ima treći najveći udio od 489 tona ili 23,02 posto.

Podaci potražnje zlata po sektorima u trećem kvartalu 2022. godine ukazuje na to da se nakit nalazi na vrhu sa 67,17 miliona unci, a zatim investicije od 30,56 miliona unci, dok je potražnja za barovima na trećem mestu sa 30,52 miliona unci. Industrija se nalazi na četvrtom mestu sa 11,7 miliona, dok je elektronika na petoj poziciji na 9,61 milion unci.
Osim toga, drugi vrhunski sektori koji koriste zlato uključuju centralne banke (9,19 miliona unci), kovanice (7,07 miliona unci), stomatologiju (0,38 miliona unci) i druge (1,64 miliona unci).
U izvještaju o izgledima za zlato u budućnosti nakon globalnih ekonomskih neizvjesnosti navodi se da postoje izgledi da zlato izgubi svoju kulturnu vrijednost u budućnosti, s obzirom na postojeće znakove da plemeniti metal gubi popularnost, posebno među mladima koji su pokazali sklonost ka digitalnoj verziji plemenitog metala.
“Međutim, sa preovlađujućom globalnom inflacijom, investitori će vjerovatno nastaviti da akumuliraju zlato kao status čuvara vrijednosti. Istovremeno, povećanje kamatnih stopa vjerovatno će podstaknuti i druge proizvode kao što su fondovi kojima se trguje zlatom (ETF)”, navodi se u izvještaju.