Libor, referentna kamatna stopa koja je decenijama bila polazna tačka za cijene finansijskih instrumenata, s prvim danom nove godine odlazi u istoriju. A svemu je presudila pohlepa.
Deceniju nakon otkrića da su banke dogovorno namještale Libor, što je skraćenica za London Interbank Offered Rate, i time oštetile milione klijenata, ova kamatna stopa se naposlijetku gasi.
Prema pisanju Reutersa, banke i regulatori će novogodišnju noć provesti ispred svojih ekrana da gašenje Libora ne pođe po zlu. Prema procjeni konsultantske kuće Oliver Vajman, banke su potrošile oko 10 milijardi dolara na pripremu za taj događaj.
Vrijednost lepeze finansijskih instrumenata, od hipotekatnih, studentskih i korporativnih kredita do izvedenica, u kojima je baza Libor dosezala je početkom ove godine 265 biliona dolara.
Otkriće afere koja je rezultirala milionskim kaznama bankama i poljuljanim povjerenjem, izazvala je potres na finansijskom tržištu kakav se nije vidio od uvođenja eura 1999.
Libor je nastao 1969. u Londonu prilikom sindikovanja 80 miliona dolara zajma iranskom šahu kada je toj pozajmici trebalo odrediti cijenu. Njegov odlazak u istoriju potpomogli su regulatori nakon otkrića da su najmoćnije banke namještale kotacije da ostvare dodatni profit, a zamijeniće ga kamatne stope koje računaju centralne banke, među kojima američki Fed, Banka Engleske i Evropska centralna banka.
Fed je poručio da će Libor zamijeniti njegova Sofr stopa koja se temelji na oko bilion dnevnih transakcija što je čini bitno otpornijom na manipulacije i namještanja.
Libor ima 35 verzija kroz pet valuta, od SAD-a do Evrope i Japana, što njegov kraj čini velikim poduhvatom za svjetske regulatore, banke i kompanije, piše Reuters.
Na kraju decembra trajno nestaju njegove 24 varijacije, dok preostalih devet ostaje u privremenoj upotrebi za postojeće ugovore, ali ne i za nove poslove.
Potrošači koji zanemare obavještenja iz svojih banaka za zahtjevom da promijene referentnu kamatnu stopu koja se koristi u izračunu kredita (ili depozita) mogli bi se pravno naći u sivoj zoni. Izazovom moglo bi se pokazati i nagovaranje vlasnika obveznica da vremenom pređu na alternativnu stopu, prenosi Poslovni dnevnik.
Oko 80 odsto od 265 biliona dolara aktuelnih ugovora koji sadrže Libor odnosilo se na izvedenice i svopove koji prolaze kroz klirinške kuće, a ostatak na korporativne zajmove, hipoteke i obveznice.
