Federalna ministrica prometa i komunikacija Andrijana Katić kazala je da se Vlada FBiH, pored dovršetka izgradnje Koridora 5c koji je najvažniji i prioritetni projekt cestovne infrastrukture u našoj zemlji, jasno opredijelila za nastavak svih aktivnosti na projektima brzih cesta u Federaciji BiH.
Kako naglašava, na sjevernom dijelu Koridoru 5c trenutno je u izgradnji više dionica oko 40 kilometra autoceste ukupne vrijednosti radova od skoro milijardu eura, a plan je da se radovi na svim ovim dionicama okončaju u naredne dvije godine.
“Jedina dionica na sjeveru koja nije još u izgradnji je Ozimice-Poprikuše duljine 12,8 km i ona je u završnoj fazi ugovaranja radova. Izgradnjom i ove dionice završit će se sjeverni dio Koridora 5c, te će Sarajevo kao glavni grad praktično biti povezano na europsku mrežu autocesta”, kazala je Katić u intervjuu za Federalnu novinsku agenciju (Fena)
Navodi da je na južnom dijelu Koridora 5c, ostalo više posla za uraditi, jer je trenutno u izgradnji samo dionica Počitelj – Zvirovići duljine 11 kilometara. Vrijednost ugovora za radove je oko 85 milijuna, a predviđeni završetak izgradnje je u augustu ove godine.
Također, naglašava federalna ministrica, natječajne procedure za izbor izvođača radova su u toku za još četiri dionice na južnom dijelu Koridora, a one ukupno iznose oko 41 kilometar autoceste i procijenjene su vrijednosti oko 1,25 milijardi KM, od čega skoro polovica otpada na tunel Prenj. Tu su još i tri dionice za koje je u toku izrada projektne dokumentacije i za koje se tek očekuje procedura izbora izvođača radova.
“Dakle, urađeno je dosta posla, ali još više posla je pred nama. Pogotovo na južnom dijelu Koridora 5c, zaključno s najduljim tunelom Prenj”, poručuje ministrica.
U različitim fazama pripreme četiri brze ceste
Što se tiče brzih cesta, u različitim fazama pripreme su brze ceste: Bihać-Cazin-Velika Kladuša-granica RH, Mostar-Široki Brijeg-Grude-granica RH, Prača-Goražde i Lašva-Travnik-Jajce. Također, ministrica Katić ističe da su prioritetni cestovni projekti i Jadransko-jonska autocesta u dijelu Federacije BiH i autocesta Orašje-Tuzla.
“Trenutno su u fazi izgradnje i brze ceste Prača-Goražde (Tunel Hranjen) i LOT 5, Lašva-Nević Polje na brzoj cesti Lašva-Travnik-Jajce. Na brzoj cesti Prača-Goražde duljina dionice je 18,4 km, a faza 1 predstavlja izgradnju brze ceste u poluprofilu u cijeloj duljini. LOT 1 faze 1 dio odnosi se na izgradnju tunela Hranjen, dužine 5,5 kilometara. Kao što je javnosti poznato, početak izgradnje ovog tunela datira još iz 2018. godine. Dva prethodna ugovora za radove trebala su biti završena zaključno s 30.12.2023. godine. U prvom kvartalu ove godine potpisan je novi ugovor s izvođačem radova u iznosu od oko 120 milijuna KM. Ova Vlada je osigurala oko 40 milijuna KM za ovaj projekt u 2024. godini, gdje je u usporedbi sa 2022. i 2023. godinom povećan iznos izdvajanja iz Proračuna za ovaj projekt. Nažalost, JP Autoceste FBiH nisu okončale proceduru izbora nadzora za nastavak radova na tunelu, a zbog žalbi u postupku javnih nabavki koje su dovele do poništenja postupka. Vlada FBiH i ovo ministarstvo će nastaviti financijski pratiti ovaj projekt, a od svih sudionika procesa očekujemo maksimalan angažman na otklanjanju prepreka u nastavku radova i konačnom završetku ovog projekta”, kaže Katić.
Ukupna duljina brze ceste Lašva – Nević Polje je 24,5 km, a trenutno je u izgradnji dionica od 4,8 km (LOT 5). Vrijednost ugovora za izgradnju je oko 64 milijuna KM, a predviđeni rok završetka je kraj ove godine.
Na pitanje gdje su glavni problemi za ubrzanje izgradnje brzih cesta u FBiH, ministrica Katić posebno ističe provođenje postupaka javnih nabavki za usluge i radove, koji je izuzetno dugotrajan po važećem zakonodavstvu BiH.
“Institut žalbi na tendersku dokumentaciju, koji je neosporno pravo potencijalnih ponuđača, u praksi se zloupotrebljava, što dovodi do blokade postupaka javnih nabavki kako za usluge tako i za radove. U praksi se događa i zakon je omogućio da potencijalni ponuđači tj. žalitelji predaju žalbe bez dokaza o uplati naknade za žalbu. To dovodi do zaustavljanja postupaka nabavki, a žalitelji uopće nemaju namjeru plaćanja naknade, već samo interes obustave ili prolongiranja postupka javnih nabavki. Bit će potrebno mijenjati ovakvo zakonsko rješenje, a kako bi se otklonile ovakve nelogičnosti i posljedice s kojima se suočavamo”, kazala je ministrica Katić.
Poseban izazov je, napominje, i održivo financiranje svih pripremnih aktivnosti i izgradnje brzih cesta. Vlada FBiH, dodaje ministrica Katić, kroz svoje odluke o kapitalnim transferima javnim poduzećima kroz Proračun daje podršku svim ovim projektima.
Pozitivni trendovi u sistemu željeznica
Kada je riječ o željeznicama u Federaciji, kako ističe ministrica Katić, radi se o složenom i velikom infrastrukturnom sistemu koji je u zadnjih 30 godina prolazio kroz različite izazove.
“Različite krize, poput pandemije i migrantske krize, negativno su utjecale na razvoj putničkog prometa u BiH, uključujući i Željeznice FBiH. Potrebno je ukazati i na pozitivne trendove. Željeznice FBiH iskazale su u 2023. godini najbolje financijske rezultate u posljednjih 30 godina. Ukupni prihodi kompanije u 2023. iznosili su 145 milijuna KM, a ukupni rashodi 127 milijuna KM. Ostvarena neto-dobit iznosi 18 milijuna KM”, kaže ministrica Katić.
O investicijama u oblasti željeznica ističe da je u prošloj godini uloženo 9,9 milijuna KM u elektroenergetska postrojenja, gornji i donji stroj željezničkih pruga, te nabavu mobilnih kapaciteta. Također, za ove investicije u 2024. godini od Vlade FBiH osigurano je dodatnih 13,7 milijuna putem Proračuna za 2023. i dijela Proračuna za 2024. godinu. Tu je realizacija projekata ugradnje šest željezničkih cestovnih putnih prelaza kako bi se povećala sigurnost u prometu, kako cestovnom tako i željezničkom. Budući projekti su uvjetovani pripremom projektne dokumentacije i osiguravanjem financiranja projekata.
“U tijeku je izrada glavnog projekta za modernizaciju pruge od Sarajeva do Doboja. Urađena je i studija idejnog rješenja za pruge Doboj-Tuzla-Zvornik-Brčko-Banovići, sve su češće inicijative da se krene s izradom glavnog projekta kao druga faza priprema ove zahtjevne investicije oba entiteta. Procjenjuje se da bi projekt modernizacije željeznice od Sarajeva do Maglaja mogao koštati oko 500 milijuna eura, jednako kao i realizacija projekta Doboj-Tuzla-Zvornik”, kaže Katić.
Poboljšavamo konkurentnost svih aerodroma u FBiH
Ističe da su Vlada FBiH i Federalno ministarstvo prometa i komunikacija rebalansom Proračuna u 2023. godini, ali i samim Proračunom za 2024. godinu jasno dali do znanja da podrška unaprjeđenju zračnog prometa ima značajno mjesto u programu rada ove Vlade, a kao mjera koja će proizvesti rezultate na šire gospodarske aktivnosti od samog povećanja broja avio operacija na aerodromima. Napominje da je diversificirano stanje vlasništva nad aerodromima u Federaciji BiH, jer je Federacija vlasnik Međunarodnog aerodroma Sarajevo, a ostali aerodromi imaju različite vlasničke strukture.
“Podrška Vlade Federacije BiH unaprjeđenju avio prometa će poboljšati konkurentnost svih aerodroma u FBiH, a po ugledu na dobru komparativnu praksu drugih zemalja kao što su Hrvatska, Slovenija, Mađarska, Sjeverna Makedonija”, ističe ministrica Katić.
Značaj telekom operatera
Kazala je i da je u oblasti telekomunikacija Federalno ministarstvo prometa i komunikacija aktivno uključeno u izradu zakonskih propisa, s naglaskom na usuglašavanje s europskim propisima i regulativama.
“Vlada Federacije BiH kontinuirano prati dešavanja na tržištu telekomunikacija. Kada je riječ o budućem razvoju telekom operatera, moramo uzeti u obzir trendove i ubrzani razvoj sektora telekomunikacija i digitalnih usluga u cjelini. Prateći rezultate poslovanja svjedočimo kontinuiranom angažmanu svih struktura oba telekom operatera u ostvarenju rasta. Digitalne inovacije u funkciji održivog razvoja, kao jedan od osnovnih postulata današnjega društva su integrirane u dugoročnu strategiju razvoja oba telekom operatera. U tom kontekstu će se nastaviti kontinuirano ulagati u sigurnu, učinkovitu i održivu kako mobilnu, trenutno 4G, a u budućnosti i 5G, tako i fiksnu (FTTx) širokopojasnu infrastrukturu, što predstavlja temeljni preduvjet razvoja digitalnog društva”, kazala je ministrica Katić u intervjuu za Fenu.
