Zamjenik premijera FBiH i federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača i direktorica Agencije SAD za međunarodni razvoj (USAID) u BiH Nancy Eslick potpisali su Memorandum o razumijevanju kojim će se nadograditi elektronički registar naknada i korisnika socijalnih usluga u FBiH.
Rezultat će biti veća transparentnost i integritet javnih usluga, brži i efikasniji procesi i vladu i građane, te sigurna razmjena informacija među institucijama na svim razinama vlasti.
Ministar Drljača je naglasio da će prva aktivnost u okviru ovog Memoranduma biti prikupljanje informacija od postojećih IT sistema potrebnih za postizanje sveobuhvatnog elektronskog registra socijalne pomoći.
“Nova nadogradnja elektroničkog registra pružit će tačne informacije o trenutnom stanju socijalne zaštite u Federaciji BiH. Ovo otvara mogućnosti za poboljšanje zakonodavnog okvira i usklađivanje mjera socijalne zaštite u FBiH. Novi sistem će također poboljšati postojeće i omogućiti razvoj novih segmenata socijalne zaštite”, naglasio je Drljača.
Prema sporazumu između USAID-a i Federalnog ministarstva rada i socijalne politike o provedbi novog USAID-ovog projekta E-uprava javne bi usluge trebale postati transparentnije i omogućiti građanima lakši pristup pomoći.
USAID će pružiti organizacionu i finansijsku podršku modernizaciji uprave, od optimizacije procesa i nadogradnje postojećih IT sistema do nabavke i isporuku potrebnih hardverskih i softverskih licenci. Da bi se osiguralo pravilno funkcioniranje sistema, USAID će također osigurati obuku o njegovom korištenju, održavanju, naknadnim promjenama i poboljšanju njegovih funkcionalnosti za korisnike i administratore elektroničkog registra socijalne pomoći.
“BiH mora modernizirati svoju upravu i učiniti ju funkcionalnijom kako bi podržala snažnije poslovno okruženje i poboljšala život građana”, rekla je Eslick i dodala da se ovim FBiH obavezala poboljšati kvalitetu života za sve građane u FBiH, a USAID-ov projekat E-uprava sa zadovoljstvom pomaže takav proces.
Elektronički sistem će centralizirati obavezna identifikaciona dokumenta, podatke o prihodu i domaćinstvu o imovini, troškovima i socijalnim i zdravstvenim potrebama, te bi se potrebe podnosioca zahtjeva mogle utvrditi mnogo brže. Također će efikasnije pružati usluge građanima i smanjit administrativno opterećenje uzrokovano sadašnjim dugotrajnim i greškama sklonim prikupljanju papirnatih dokumenata.
