Nakon što je Skupština još 2016. godine donijela odluku o pristupanju izradi Urbanističkog plana Kantona Sarajevo, odnosno urbanih dijelova sarajevskih općina, konačno se pristupilo njegovoj izradi i on je danas, u formi Nacrta, usvojen na Skupštini Kantona. Javna rasprava po ovom nacrtu trajaće 60 dana.
Direktor Zavoda za planiranja razvoja KS Faruk Muharemović, u uvodnom izlaganju o ovom dokumentu, govorio je osnovnim smjernicama ovog plana.
“Ovaj novi Plan baziran je na urbanoj transformaciji i utvrđenim pravcima razvoja Kantona Sarajevo koji su definisiani kroz nekoliko prostornih sistema: sistema centara, sistem društvene infrastukture, sistem zelenih i sportsko-rekreativnih površina, sistema urbanističkog oblikovanja, sistema gradskog saobraćaja, upravljanje otpadom i demografija. Ovaj dokument još uvijek je u izradi i podložan je diskusiji i promjeni”, rekao je Muharemović.
Ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS Bojan Bošnjak, kao resorni ministar, pozvao je na usvajanje ovog dokumenta budućeg razvoja Sarajeva kao urbane metropole.
Pomoćnik direktora za prostorno planiranje i zaštitu okoliša kantonalnog Zavoda za planiranje Edin Jenčiragić predstavio je sadržaj i smjernice predloženog urbanističkog plana. Istakao je opredjeljnje koje tretira osam osnovnih pravaca razvoja urbanih dijelova i općina Sarajeva. Prvi se odnosi na tzv. kičmu grada, pravac razvoja od Starog Grada prema Ilidži. Drugi pravac tretira povezivanje i urbanizaciju lokaliteta Azića, Dogloda prema Rajlovcu. Treći i četvrti pravac obuhvata uspostavu logitudinalnih saobraćajnica i povezivanje naselja Buća i Boljakovog Potoka i Pofalića, te uspostavu gradskog saobraćaja u tom dijelu Sarajeva. Peti obuhvata pravac Buća Potok, tvornica Zrak, te ide dalje prema Istočnom Sarajevu. Šesti, sedmi i osmi pravac uključuje uspotavljanje tri saobraćajna prstena koja bi se konektovala na željezničku prugu, te saobraćajno povezivanje sa industrijskim zonama. Takođe je tretiran i planski razvoj rubnih dijelova Sarajeva, kao i njihovo saobraćajno uvezivanje.
“Model koji smo predstavili donosi modernu, savremenu viziju razvoja Sarajeva po drugačijoj šemi nego je to sada. Ideja je razvijati Sarajevo više disperzivno, s više gradskih i lokalnih centara kako niko, bez obzira u kojem dijelu Kanton živi, ne bi bio uskraćen za obrazovne, kulturne, rekreativne, trgovačke, ugostiteljske, sportske ili bilo koje druge društvene sadržaje”, istakao je Jenčiragić.
Zastupnici su danas stavili van snage zaljučak Skupštine od februara 2020. godine koji je tretirao preporuke sadržane u Studiji o urbanim ventilacionim koridorima i uticaju visokih zgrada na kvalitet zraka u KS, te su svi nosioci izrade trenutnih i novih prostornih dokumenata morali poštovanti preporuke iz ove studije i zaključak Skupštine o tome.
Prema riječima resornom ministra Bošnjaka, današnjim usvajanjem nacrta Urbanističkog plana KS prestala je potreba za ovakvim zaključkom, jer urbanistički plan sadrži odrednice koje neće dozvoljavati izgradnju takvih objekata na trasi vjetrokoridora, te će optimizirati opterećenost prostora, u korist ugodnog stanovanja, zelenih površina i čistijeg zraka.
