Slovenske su banke u prvih deset mjeseci 2024. ostvarile dobit prije oporezivanja od milijardu i 42 miliona eura, što je za 12,1 posto više nego u istom periodu lani. Nakon oporezivanja dobit je dosegnula 906 miliona eura.
“I ovogodišnji rast dobiti prvenstveno je rezultat povećanja neto dobiti, dok je obim neto ispravaka vrijednosti i rezervacija ostao mali, manje od tri posto ostvarenog bruto prihoda. Profitabilnost kapitala banaka premašila je 20 posto i tek neznatno je zaostajala za vrijednošću u istom periodu prošle godine”, saopćila je Banka Slovenije.
Zbog velike razlike između kamatnih stopa za ulaganja i sredstava, banke i dalje ostvaruju iznadprosječne neto kamatne prihode, što se očituje u visokim prihodima i dobiti, uz istodobni rast neto nekamatnih prihoda. Neto kamatna marža tako je u prvih deset mjeseci porasla na 3,12 posto, što je otprilike dvostruko više nego u periodu 2018.-2022. Banke su do kraja oktobra povećale troškove poslovanja za gotovo četvrtinu (23,7 posto) u odnosu na isti period prošle godine.
Banke i dalje uglavnom kreditiraju stanovništvo (dominiraju potrošački krediti), dok je kreditiranje preduzeća i dalje slabo. Depoziti nebankarskog sektora ostaju stabilan izvor financiranja slovenskih banaka, pri čemu se i ove godine ističe priliv depozita stanovništva. Njihov obim povećan je za 425 miliona na 26,9 milijardi eura, što predstavlja polovinu bilansne sume bankovnog sektora.
Kako napominju u centralnoj banci Slovenije, izraženiji mjesečni prilivi depozita bili su u proljetnim mjesecima kada se isplaćivao regres, dok su se ušteđena sredstva uglavnom koristila u ljetnim i prvim jesenskim mjesecima zbog sezonskog utjecaja (godišnji odmori, nova školska godina), prenosi STA.
