U Banja Luci, Bijeljini i Prijedoru živi trećina stanovnika Republike Srpske

U RS-u Banja Luka prednjači u skoro svim parametrima. Jedino Trebinje ima veći promet industrijskih proizvoda

0
135
Gradovi Republike Srpske kroz prizmu statistike

U Republici Srpskoj postoje 64 jedinice lokalne samouprave, od čega je 11 gradova. To su Banja Luka, Bijeljina, Gradiška, Derventa, Doboj, Zvornik, Istočno Sarajevo, Laktaši, Prijedor, Prnjavor i Trebinje.
Analizirani su različiti pokazatelji, kako navodi autor Maja Jeličić, od oblasti stanovništva, tržišta rada, spoljnotrgovinske razmjene, industrije, turizma. Gotovo po svim navedenim parametrima, Banja Luka je na prvom mjestu. Jedino nema najveći promet industrijskih proizvoda, budući da je rekorder po tom parametru Trebinje.

Opšti podaci

Posmatrajući podatke o broju stanovnika u 11 gradova Republike Srpske, najviše stanovnika živi u Banjoj Luci, a najmanje u Derventi. Ukoliko uporedimo broj stanovnika sa 2019. godinom, samo u Banjoj Luci, Trebinju i Istočnom Sarajevu se povećao broj stanovnika, dok se u ostalim gradovima smanjio broj stanovnika, u odnosu na period od prije četiri godine. U tri grada (Banja Luka, Bijeljina i Prijedor) živi trećina stanovnika Republike Srpske (32,7%).
Prosječna gustina naseljenosti za RS u 2023. godini iznosi 45 stanovnika po 1 km2. Prosječna gustina naseljenosti za posmatranih 11 gradova je 85 stanovnika po 1 km2. Najveća gustina naseljenosti je u Banjoj Luci i Bijenjini, dok je najmanja u Trebinju i Istočnom Sarajevu.
Prosječna starost stanovništa u RS iznosi 43,9 godina. Od posmatranih gradova, najveća prosječna starost stanovništva je u Prijedoru, dok je najmanja prosječna starost stanovništva u Banjoj Luci.

Tržište rada

Najveći procenat zaposlenih lica, u odnosu na ukupan broj zaposlenih lica u RS-u, nalazi se u Banjoj Luci (27%), a najmanji broj u Prnjavoru (3%). Najveći relativni rast zaposlenosti u odnosu na 2019. godinu zabilježen je u Laktašima (17%), a najmanji u Derventi (2%). Najveći udio lica koja traže zaposlenje, u odnosu na ukupan broj nezaposlenih lica, je u Bijeljini (9%), a najmanji u Derventi (1%). Ukoliko se uporedi broj nezaposlenih i broj zaposlenih lica, najlošiji racio imao je Zvornik, a najpovoljniji Banja Luka. Ukoliko uporedimo 2023. godinu, sa periodom od prije četiri godine, broj lica koja traže zaposlenje, posmatrajući relativno, najviše se smanjio u Gradišci (-61%), a najmanje se smanjio u Trebinju (-5%).
Četiri grada bilježe veću prosječnu platu od prosječne plate za RS. Najveća prosječna plata isplaćena je u Banjoj Luci, dok je najmanja prosječna plata isplaćena u Laktašima. U poređenju sa 2019. godinom, plate su najviše porasle u Banjoj Luci, a najmanje u Trebinju.
Najveći broj korisnika prava na penziju ima Banja Luka, a najmanji Derventa. S druge strane, najviše penzionera u odnosu na broj zaposlenih ima Prijedor (98%), a najmanje imaju Laktaši (46%). U Istočnom Sarajevu i Banjoj Luci je isplaćena najveća prosječna penzija, dok je najniža penzija isplaćena u Prnjavoru. Samo tri grada su isplatila veću prosječnu penziju od prosječne penzije za RS.

Indeksi potrošačkih cijena

Cijene se prate u šest gradova Republike Srpske. Posmatrajući te gradove, vidimo da su cijene u 2023. godini, u poređenju sa cijenama iz decembra 2022. godine, najviše porasle u Istočnom Sarajevu (4,1%), a najmanje u Prijedoru (2,8%).

Izvoz, uvoz, poslovni subjekti i preduzetnici

Posmatrajući izvoz/uvoz, najveći obim spoljnotrgovinske razmjene ostvaruje Banja Luka. Ona je ujedno najveći i uvoznik i izvoznik. U 2023. godini Banja Luka je ostvarila 10% ukupnog izvoza RS i 44% ukupnog uvoza. S druge strane, najmanje izvozi Doboj, a najmanje uvozi Trebinje. U poređenju sa 2019. godinom, Trebinje je ostvarilo najveći rast izvoza (133%), dok je najmanji rast izvoza ostvario Zvornik (17%). Najveći rast uvoza zabilježio je Prijedor (98%), a najmanji rast uvoza bilježi Trebinje, koje je zabilježilo pad uvoza od 8%. Gledajući pokrivenost uvoza izvozom, najveću pokrivenost ima Trebinje (359%), dok najmanju ostvaruje Banja Luka (23%). Najveći broj izvoznika ima Banja Luka (561), a najmanji broj izvoznika ima Istočno Sarajevo (30). Broj izvoznika, u apsolutnom iznosu, u odnosu na 2019. godinu najviše se povećao u Banjoj Luci (48), a u Zvorniku se smanjio za 8.
Najveći broj poslovnih subjekata ima Banja Luka (29%), a najmanji Derventa. Najveći broj preduzetnika takođe ima Banja Luka, 34% od ukupnog broja preduzetnika u RS-u, a najmanji Trebinje. Ukoliko uporedimo broj poslovnih subjekata u 2023. godini sa brojem u 2019. godini, najveće relativno povećanje imalo je Trebinje (25%), a broj preduzetnika se najviše povećao u Banjoj Luci (33%).

Vrijednost prodaje industrijskih proizvoda

Ukoliko pogledamo vrijednost prodaje industrijskih proizvoda, uključijući prodaju na domaćem i stranom tržištu, najveći promet industrijskih proizvoda u 2023. godini ostvarili su Trebinje i Banja Luka. Jedanaest gradova RS ostvarilo je 69% ukupnog prometa industrijskih proizvoda Republike Srpske.

Broj registrovanih vozila

Najviše registrovanih vozila nalazi se na teritoriji Banje Luke (19%), a najmanje ima Derventa (2,6%). Poredeći broj ukupno registrovanih vozila u 2023. godini, sa brojem registrovanih vozila u 2019. godini, skoro svi gradovi bilježe veći relativni rast registrovanih vozila od prosjeka za RS (9%). Najveći relativni rast registrovanih vozila imali su Laktaši (17%). Broj prvi put registrovanih vozila u RS u 2023. godini veći je za 2% u odnosu na 2019. godinu.

Turizam

Najveći broj dolazaka turista imaju Banja Luka i Trebinje koji bilježe 44% dolazaka turista, a posmatranih 11 gradova bilježi 80% ukupnog broja dolazaka turista. Većina gradova ima više dolazaka stranih nego domaćih turista. Najveći relativni rast broja dolazaka turista u odnosu na 2019. godinu imaju Trebinje i Zvornik (oko 50%). Najveći broj noćenja isto bilježe Banja Luka i Trebinje. Preko 30% noćenja zabilježeno je u Banjoj Luci i Trebinju. U poređenju sa 2019. godinom, šest gradova je zabilježilo pad noćenja turista.

Ostvarene investicije u stalna sredstva

Ubjedljivo najviše ostvarenih investicija u stalna sredstva u 2023. godini imali su Banja Luka i Trebinje, koji su ujedno imali i najveći rast investicija u stalna sredstva, poredeći sa 2019. godinom, posmatrano u apsolutnom iznosu. Posmatrajući relativno, najveći relativni rast investicija u stalna sredstva ostvarili su Trebinje i Laktaši, dok je u Zvorniku, Istočnom Sarajevu i Gradišci ostvaren pad investicija u odnosu na period od prije četiri godine.