Rezultati istraživanja o upotrebi informaciono-komunikacionih tehnologija u domaćinstvima i pojedinačno, sprovedenog u 2023. godini, pokazuju da 84,8% domaćinstava u Republici Srpskoj ima pristup internetu. Fiksni širokopojasni priključak internetu koristi 85,2% domaćinstava, dok 47,4% domaćinstava koristi jedan od tipova mobilne širokopojasne internet konekcije.
Internet je koristilo 86,9% lica, dok je računar koristilo 49,2% lica. Korišćenje interneta povećano je za 4,4%, a korišćenje računara je smanjeno za 4,6% u odnosu na isti period prethodne godine.
Nešto više od polovine korisnika interneta (52,2%) tokom 12 mjeseci naručivalo je robe i usluge onlajn.
Internet priključak ima 84,8% domaćinstava što je za 6,8% više u odnosu na prethodnu godinu. Razlike u broju domaćinstava sa internet priključkom, ukoliko posmatramo tip naselja, i dalje postoje. U gradskom području internet priključak posjeduje 89,1% domaćinstava, a 81,9% domaćinstava u naseljima ostalog tipa.
Kada je u pitanju širokopojasni tip internet konekcije, u 2023. godini fiksni širokopojasni pristup internetu koristi 85,2%, a mobilni 47,4% domaćinstava.
Posmatrajući glavni referentni period, 91% lica je izjavilo da koristi računar redovno (jednom nedjeljno ili češće). Gotovo sva internet populacija upotrebljava internet najmanje jednom nedjeljno ili češće (99,3%) pri čemu 72% lica pristupa internetu više puta u toku dana. U 2023. godini 27,7% lica starosti 16 – 74 godine na teritoriji Republike Srpske izjavilo je da nikada nije koristilo računar, a 11,7% da nikada nije koristilo internet, saopćio je Zavod za statistiku RS.
Tokom tromjesečja koje je prethodilo anketiranju, 33,8% lica je naručivalo ili kupovalo robe i usluge onlajn. Kupci roba i usluga putem interneta najviše kupuju od domaćih trgovaca (90,8%) odjeću, obuću ili dodatke u vidu torbe, nakita i sl. (66,4%), namještaj, opremu za kuću ili proizvode za baštu (34,1%) te druge vrste fizičke robe (19,5%).
Približno polovina korisnika interneta (48,5%) je izjavila da su tokom referentnog tromjesečja vidjeli informacije ili sadržaje na internet vijestima ili društvenim medijima koje su smatrali neistinitim ili sumnjivim. Nešto više od jedne trećine internet populacije je provjerilo istinitost sadržaja i vijesti koje su pronašli putem interneta.
