Piše: M. Pehilj / Foto: Profitiraj.ba
Tržište osiguranja ADRIA regije u 2023. godini ostvarilo je značajan rast u većini segmenata. Iako se može uočiti mnogo sličnosti, ali i značajne razlike među pojedinim tržištima, ključna odrednica tržišta cijele regije je njegovo značajno zaostajanje za razvijenim tržištima zemalja Zapadne Evrope (članice IE – Insurance Europe) i blagi zaostatak za zemljama CEE (zemlje srednje i istočne Evrope).
Uticaj inflacije najviše se osjeća po pitanju rasta šteta koji je u 2023. značajniji od rasta premije, posebno u segmentu osiguranja od autoodgovornosti. S druge strane, postoji veliki potencijal za rast tržišta, posebno u segmentu životnih osiguranja i dijela neživotnih osiguranja.
Ovo je rečeno na današnjem tradicionalnomSusretu osiguravača i reosiguravača – SorS u Sarajevu, najvećem skupu osiguravatelja regije koji će u dvodnevnom radu razmatrati najaktuelnije teme izsvoje branše. Osim prezentacije stanja na tržištu osiguranja regije glavna tema SorS konferencije posvećena je štetama u osiguranju i reosiguranju.
Dr. sc. Safet Kozarević, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, prezentirajući stanje na tržištu osiguranja u našem regionu, istakao je da je u 2023. godini tržište osiguranja ADRIA regije ostvarilo najveći rast nakon 2007. godine. Ukupna premija osiguranja zemalja regije prošle godine iznosila je 6.983 miliona eura i porasla je za 9,3 posto u odnosu na godinu ranije.
Poređenja radi, ukupna premija osiguranja članica IE u 2020. godini iznosila je 1.263,8 milijardi eura što je za 180 puta više od premije zemalja regije u 2023. godini. U odnosu na zemlje CEE, koje su u 2022. godini imali 43.890,1 miliona eura premije, premija ADRIA regije u 2023. bila je 6,3 puta manja. Jasno je da ovi podaci pokazuju ogroman zaostatak naše regije za ravijenim dijelom Evrope.
Kada je u pitanju struktura premije osiguranja, prosječno učešće životnih osiguranja u ukupnoj premiji regije u 2023. iznosilo je 22,6% i smanjeno je u odnosu na 2022. godinu kada je bilo 24,2%. Poređenja radi, prosječno učešće životnih osiguranja u ukupnoj premiji na tržištu zemalja članica IE u 2020. godini iznosilo je 52,9%, a u zemljama CEE u 2022. godini bilo je 27,9%. Najveće učešće životnih osiguranja u 2023. godini u našem regionu zabilježeno je u Sloveniji (27,2%), a najmanje u Sjevernoj Makedoniji (17,3%).
Podaci o tržištu osiguranja ADRIA regije za 2023. godinu pokazuju nastavak rasta tržišta u većini segmenata poslovanja. Slovenija je, sa ukupnom premijom od 3.053,9 miliona eura – što čini 43,7% ukupnog tržišta u 2023. godini – ostvarila i najveći rast u odnosu na 2022. godinu (premija iznosila 2.801,3 miliona eura) u apsolutnom iznosu od 252,6 miliona eura (+9,0%), dok je najveći relativni rast od 16,1% (183,9 miliona eura) ostvaren u Srbiji gdje je premija lani iznosila 1.324,1 milion eura, a u 2022. godini 1.140,2 miliona eura premije.
Inače, sva tržišta regije su u 2023. ostvarila rast premije osiguranja: Bosna i Hercegovina je imala rast od 11,7% (premija iznosila 503,1 milion eura; u 2022: 450,5 miliona eura), Crna Gora je zabilježila rast od 10,3% (premija u 2023: 119,5 miliona eura; u 2022: 108,3 miliona eura), Hrvatska je u 2023. imala premijski rast od 3,9% (u 2023: 1.749,4 miliona eura; u 2022: 1.683 miliona eura), Sjeverna Makedonija je imala rast od 12,3% (u 2023: 233 miliona; 2022: 207,5 miliona eura).
Struktura premije osiguranja nije značajno promijenjena u odnosu na 2022. godinu u pogledu učešća životnog osiguranja, osiguranja od autoodgovornosti i drugih vrsta neživotnog osiguranja. Učešće životnog osiguranja u ukupnoj premiji regije smanjeno je sa 24,2% na 22,6%, dok je povećano učešće premije osiguranja od autoodgovornosti (A/O) sa 21,8% na 23,5%, a ostala neživotna osiguranja su ostala na 53,9%. Najveće učešće osiguranja od A/O zabilježeno je u Bosni i Hercegovini (48,9%), Sjevernoj Makedoniji (39%) i Crnoj Gori (36,6%), dok je učešće osiguranja od A/O u ukupnoj premiji u ostalim zemljama regije bilo manje od 30%.
Inače, ukupna premija od autoodgovornosti za cijelo tržište regije u 2023. je 1.639,6 miliona eura, odnosno 23,5% i povećana je za 244,8 miliona eura (17,6%). Najmanje učešće osiguranja od A/O zabilježeno je u Sloveniji (11,7%) u kojoj je ukupna premija ove vrste osiguranja u 2023. iznosila 357,6 miliona eura. Najveći iznos premije od autoodgovornosti u 2023. imala je Hrvatska sa 507,3 miliona eura i Srbija sa 394,3 miiona eura.
Profesor Kozarević istakao je i da rast premije prati i dvostruko veći relativni rast likvidiranih šteta, koje su na nivou tržišta u 2023. godini iznosile 4.422,5 miliona eura i porasle su za 18,7% (696,8 miliona eura) u odnosu na 2022. godinu.
Slovenija je po pitanju likvidiranih šteta imala najveći i apsolutni i relativni rast od 22,8% (413,2 miliona eura), dok je najmanji relativni rast šteta zabilježen u Bosni i Hercegovini (15,7 miliona eura ili 7,7%). Slovenija pokriva 50,4% svih šteta u regiji i prešla je prag od 2 milijarde eura likvidiranih šteta (2.226,9 miliona eura), a Hrvatska prag od milijardu eura (1.163 miliona eura).
U BiH su likvidirane štete u 2023. iznosile 219,6 miliona eura, a u 2022. godini 203,8 miliona eura. U Crnoj Gori 49,8 miliona eura (2022: 43,3 miliona eura), Sjevernoj Makedoniji 94,6 miliona (2022: 83 miliona eura) i Srbiji 668,7 miliona (2022: 556,4 miliona).
Na tržištu ADRIA regiona i dalje je broj osiguravajućih društava koja posluju neproporcionalno veliki u odnosu na realizovanu premiju, što potvrđuje iznos prosječne premije po društvu koja za tržište iznosi 69,8 miliona eura. To je posebno izraženo u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini u kojima je prosječna premija po društvu u 2023. bila ispod 20 miliona eura. U ove tri zemlje koje, koje participiraju u ukupnoj premiji ADRIA regije sa 12,3%, poslovalo je 51 društvo za osiguranje što je više od polovine ukupnog broja osiguravajućih društava u regiji, pa se može očekivati nastavak spajanja i akvizicija osiguravajućih društava u ovim zemljama. Pored ove tri zemlje, prosječnu premiju po društvu ispod 100 miliona eura imala je još Srbija (82,8 miliona eura), koja je ostvarila i najveće relativno povećanje prosječne premije po društvu od 16,1% (11,5 miliona eura). Slovenija je imala najveće apsolutno povećanje prosječne premije po društvu od 14 miliona eura (9%) i dostigla nivo od 169,7 miliona eura.
Sutra, drugog dana SorS-a održat će se i dva okrugla stola: Automobilska odgovornost: Obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti – novine u EU pravu i Okrugli sto Reosiguranje: ‘Kitty cats’ događaji kao novi destabilizatori tržišta reosiguranja.
SorS najveći skup osiguravatelja regije okupio je u Sarajevu od 150 sudionika s ciljem razmjene postojećih iskustava i upoznavanja s trendovima u osiguravateljnoj struci.
