Bosna i Hercegovina je u periodu januar – juni 2024. godine ostvarila ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene od 22,5 milijardi KM, što je manje za 1,33% (303 miliona KM), u odnosu na isti period 2023. godine, a deficit je veći za 1,15 mlrd KM i u drugom kvartalu 2024. godine iznosi 6,10 mlrd KM.
Od ukupnog obima, vrijednost izvoza iznosi 8,2 mlrd. KM i manji je za 8,18% (729 mil KM), dok je uvoz u BiH iznosio 14,3 mlrd. KM i veći je za 3,07% (426 mil KM) u odnosu na isti period 2023. godine.
Ovo je istaknuto na konferenciji za novinare u Sarajevu na kojoj su direktor Sektora za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore BiH Slaviša Ćeranić i saradnice Amila šehić i Belma Alihodžić, prezentovali osnovne pokazatelje spoljnotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u prvom polugodištu 2024., s posebnim osvrtom na razmjenu naše zemlje s najznačajnijim trgovinskim partnerima.
“Posmatrano po tržištima zabilježen je pad izvoza na sva vodeća tržišta, ali je je prisutan trend usporavanja pada izvoza. Od zemalja Evropske unije najveći pad izvoza je zabilježen na tržištima Austrije, Italije, Slovenije i Njemačke. Od zemalja CEFTE-e najveći pad izvoza zabilježen je na tržištu Srbije za 18,2%. Ohrabrujuća su povećanja izvoza na tzv. ostala tržišta, gdje je procentualno najveći zabilježeni rast izvoza na tržište Turske i Kine. Kretanja uvoza su imala suprotnu tendenciju od izvoza, što je dovelo do povećanja spoljnotrgovinskog deficita koji iznosi 6,1 milijardu KM. Najveći uvoz u BiH zabilježen je iz Hrvatske, Njemačke, Slovenije, Italije i Srbije“, kazao je Slaviša Ćeranić, direktor Sektora za makroekonomski sistem VTK BiH.
Analize za period januar- juni 2024. pokazuju da ključni razlozi pogoršanja obima razmjene leže u smanjenoj privrednoj aktivnosti na nivou Evropske unije.
“Od ukupne razmjene, 15,8 milijardi ili 70% se odnosi na saradnju sa partnerima u EU. Pad izvoza je bio neminovan zbog velike zavisnosti BiH o tržištu EU i refleksijama na privredne aktivnosti ključnih partnera. Pored toga, trenutna dešavanja na Bliskom Istoku i neizvjesnosti usljed prisutnih geopolitičkih tenzija, koje doprinose poremećaju tržišnih uslova, reflektiraju se i na privredu naše zemlje“, kazao je Ćeranić.
Prema prezentiranim podacima, BiH najveći obim razmjene u vanjskoj trgovini ostvaruje sa zemljama EU, gdje se plasira preko 70% proizvoda i tržište EU predstavlja nulti prioritet. U posmatranom periodu, izvoz na tržište EU je smanjen za 465 mil KM u tekućoj godini.
Izvozna struktura na tržište EU ukazuje da je izvoz smanjen na sva najznačajnija tržišta, odnosno Hrvatsku, Njemačku, Sloveniju, Italiju, Austriju i Mađarsku, dok je istovremeno uvoz povećan sa ovih tržišta. Razlog ovakog suprotnog kretanja izvoza i uvoza je slabija inozemna potražnja bh. proizvoda, posebno u energetski intenzivnim sektorima i prerađivačkoj industriji.
Kada je riječ o proizvodima i tarifama, većinu pada izvoza čine tri tarife i to: električna energija, željezo i čelik, karbonati i drugi proizvodi hemijske industrije. Izvoz električne energije je smanjen za 382 miliona KM, što je uglavnom rezultat nižih cijena električne energije na međunarodnom tržištu u odnosu na prethodnu godinu.
U sektoru ‘rude, metali i proizvodi’ je izvoz smanjen za preko 200 miliona KM, a smanjenje se odnosi uglavnom na smanjenje izvoza željeza i čelika i njihovih proizvoda, a značajan je i pad izvoza karbonata tj. proizvodi hemijske industrije sa padom od 53 miliona KM. Najveći rast izvoza zabilježen je kod proizvoda namjenske industrije u iznosu od 40 miliona KM i farmaceutskih proizvoda za 30 miliona KM.
Bosna i Hercegovina je mala ekonomija i izložena promjenama spoljnotrgovinskih odnosa kod ključnih partnera i eksternim faktorima na koje nije moguće uticati, rečeno je na konferenciji. Bilo koja ekonomska kriza sigurno će imati refleksije na privredni i život građana uopšte, ali izuzetno je bitno sagledati naše mogućnosti i razviti mehanizme kako bi se negativni efekti ublažili.
Istaknuto je i da svjedočimo veoma nestabilnim vremenima i poremećenim uslovima privređivanja i neizvjesnost svih globalnih procesa biće prisutna i u budućem periodu. Međutim, ključne ekonomske projekcije EU za 2024. godinu imaju pozitivan trend, kao i projekcije za Bosnu i Hercegovinu. Projektovani rast BDP-a, stvaljanje inflacije u realne i projektovane okvire, te obustavljanje rasta kamatnih stopa su pozitivni signali koji mogu doprinijeti povećanoj ekonomskoj aktivnosti u drugom dijelu godine.
