Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (VTK BiH) danas je prezentirala vanjskotrgovinsku razmjenu BiH sa svijetom u 2024. godini, s posebnim osvrtom na razmjenu s najznačajnijim trgovinskim partnerima.
Na prezentaciji, kojoj su prisustvovali predstavnicidiplomatskog kora i bh. institucija i kompanija, istaknuto je, između ostalog, da je Bosna i Hercegovina u 2024. godini ostvarila ukupan obim razmjene od 45,7 milijardi KM i da je pad izvoza bio neizbježan zbog velike zavisnosti BiH od evropskog tržišta i refleksija na privredne aktivnosti ključnih trgovinskih partnera.
Vrijednost izvoza je bila 16,5 milijardi KM i manja je za 3,64% u odnosu na prethodnu godinu, dok je vrijednost uvoza bila 29,2 milijarde KM, odnosno veća za 3,35%. Posljedično, vanjskotrgovinski deficit je iznosio 12,6 milijardi KM u odnosu na 11,1 milijardu KM u 2023. godini.
“Naša vodeća izvozna tržišta, prije svega Njemačka, Hrvatska, Italija, Austrija i Srbija, su pod velikim pritiskom zbog usporavanja svjetske privrede i internih slabosti oslikanih u neadekvatnim ekonomskim politikama i odgovorima na krizna dešavanja. Njemačka privreda, ujedno naše najveće izvozno tržište, na rubu je recesije već drugu godinu zaredom. Slična kretanja imale su i druge članice EU i regiona. Visoke cijene energenata, velika poreska opterećenja, nedostatak radne snage, uz probleme u trgovini sa Kinom, dovele su do pada izvoznih aktivnosti EU, a posljedično i Bosne i Hercegovine“, kazao je predsjednik VTK BiH dr.sc. Vjekoslav Vuković.
Izvoz je i dalje usmjeren prvenstveno na tržište Evropske unije, na koje se plasira 72,6% od cjelokupnog izvoz. U 2024. godini došlo je do pada izvoza na tržište EU za 3,21% u odnosu na prethodnu godinu.
Najznačajniji bh. vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine je Hrvatska. Ukupni obim razmjene s Hrvatskom iznosi 8,3 mlrd, a nakon Hrvatske su Srbija (12,85%), Njemačka (11,04%), Slovenija (8,57%) i Italija (7,59%). Najznačajniji partneri po pokrivenosti uvoza izvozom su Austrija (106%) i Njemačka (97%).
Vodeći izvozni bh. proizvodi bili su: izolovana žica (685,4 miliona KM), električna energija (669,8 miliona KM), željezne ili čelične konstrukcije (567,1 mil. KM), dok smo najviše uvozili: naftna ulja (2,4 milijarde KM), osobne automobile (1,3 milijarde KM) i lijekove (769,6 miliona KM).
U većini sektora privrede zabilježeno je smanjenje izvoza, a povećanje uvoza. Najveći pad je zabilježen kod izvoza električne energije (37%), dok agroindustrijski i prehrambeni sektor imaju najveći deficit od 3,9 milijardi KM, što je rezultat izvoza u ukupnoj vrijednosti od 1,2 milijarde KM i uvoza od 5,1 milijardi KM.
“BiH je deficitarna u sirovinama za određene prerađevine i mnogi prehrambeni proizvodi kod nas se ne proizvode te upravo to stvara sliku prekomjernog uvoza. Prekomjeran uvoz se kao takav može posmatrati samo u domenu proizvoda koje BiH ima dovoljno za domaće tržište, a to su: voda, bezalkoholna pića, pivo, sezonsko voće i povrće. Ovdje je potrebno pomoću raznih alata kontrolisati uvoz, ali i jačati svijest ljudi o važnosti kupovine domaćih proizvoda s ciljem jačanja bh. ekonomije“, rekao je Slaviša Ćeranić, direktor Sektora za makroekonomski sistem.
U ukupnom izvozu BiH, metalski i elektrosektor su 2024. učestvovali sa više od 42%, što, gledajući strukturu naše industrije, ovaj sektor stavlja na uvjerljivo prvo mjesto. Automobilska industrija je ostvarila izvoz u vrijednosti od 678,5 miliona KM, što je povećanje od 59,7 miliona KM ili 10% u odnosu na 2023. godinu. Također, pozitivna kretanja bilježi i namjenska industrija koja je u ostvarila izvoz od 561,5 miliona KM, što je povećanje od 153,4 miliona KM ili 38%.
Za BiH, koja se suočava s izazovima male ekonomije i niskog nivoa trgovinske otvorenosti, izuzetno je važno stvoriti povoljan poslovni ambijent koji će omogućiti kompanijama da postanu konkurentnije na globalnoj sceni. U 2025. godini, kako su istakli predstavnici VTK BiH, ključno je intenzivirati saradnju između komorskog sistema i vladinih institucija kako bi iznašla najbolja riješenja za izazove koje donosi zelena tranzicija, cirkularna ekonomija i globalne turbulencije – konflikti, inflatorna kretanja, digitalna transformacija, nedostatak radne snage, stagniranje na ključnim izvoznim tržištima kao i poremećaji u lancima opskrbe.
