Članice grupe G7 trebalo bi da izdvoje 10.000 milijardi dolara kako bi podstakle oporavak baziran na ulaganjima, čije će težište biti na vakcinaciji protiv Covid-19 i energetskoj tranziciji, pokazalo je istraživanje.
G7 osnovan je 1975. godine kao forum najbogatijih država Zapada na kojem se raspravljalo o krizama poput naftnog embarga Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC).
Dnevni red samita zakazanog od 11. do 13. juna u Kornvolu otkriva nove prijetnje, kako ih vide u G7, uključujući Kinu, Rusiju, klimatske promjene i pandemiju koronavirusa.
Domaćin samita biće britanski premijer Boris Džonson, budući da Britanija trenutno predsjedava Grupom, a očekuje se da će u Kornvol doputovati i američki predsjednik Džo Bajden.
Džonson je uoči samita zatražio istraživanje o prioritetima Grupe, a njegov autor, profesor Londonske škole ekonomije Nikolas Štern konstatira da je G7 kao forum presudna prilika da najbogatije privrede Zapada sprovedu stvarnu promjenu u svjetskoj ekonomiji.
“Prelazak na klimatski otporan svijet bez emisija (štetnih gasova) je najveća ekonomska, poslovna i komercijalna prilika našeg doba”, ocijenio je Štern, prenosi SEEbiz.
Zemlje G7, smatra Štern, trebalo bi u ovoj deceniji, ali i nakon toga postaviti zajednički cilj i povećati godišnja ulaganja za dva posto BDP u poređenju s pretpandemijskim periodom i poboljšati kvalitet ulaganja, predložio je.
To znači da bi ulaganja u narednih deset godina trebalo da se povećaju za dodatnih oko hiljadu milijardi dolara godišnje.
Čelnici G7 trebalo bi se da se pobrinu i za ravnomjernu vakcinaciju ljudi širom svijeta i odmah osiguraju preostalih 20 milijardi dolara za COVAX, globalni program nabavke vakcina za siromašne zemlje.
G7 bi trebalo da se obaveže i na ukidanje svih subvencija za fosilna goriva najkasnije do 2025. godine i preuzme vodeću ulogu u opsežnoj energetskoj tranziciji, a trebalo bi razmotriti i uvođenje minimalnog globalnog korporativnog poreza od 21 posto, sugeriše Štern.
