Britanska ekonomija i dalje osjeća posljedice Brexita deset godina nakon referenduma

Nakon formalnog izlaska iz Unije 31. januara 2020. uvedena su nova pravila za trgovinu robom i uslugama, pa je poslovanje s evropskim tržištem postalo skuplje i sporije. Dodatni problem za britansku ekonomiju predstavljaju slab rast, visoki porezi i pritisak na javne usluge, dok vlade nisu uspjele zaustaviti migrantske dolaske preko La Manchea.
Creon Butler iz londonskog Chatham Housea ocijenio je da je izlazak s jedinstvenog evropskog tržišta ostavio dugoročne posljedice.
“Šta god bilo obećano, čemu god se neko nadao, mora se prihvatiti da je to za nas bio veliki gubitak bogatstva i prosperiteta zbog odluke da odemo. To je odluka koju je britanska javnost donijela i ima pravo da je donese, ali nas ona čini siromašnijima”, rekao je.
Prema nedavnom izvještaju Nacionalnog biroa za ekonomska istraživanja iz Cambridgea u Massachusettsu, Brexit je smanjio britanski BDP za šest do osam posto, investicije za 12 do 13 posto, a produktivnost za tri do četiri posto.
Posebno je pogođena autoindustrija, koja se oslanjala na mrežu povezanih fabrika širom Evrope, kao i ugostiteljski sektor, uključujući britanske restorane s curry ponudom, nakon odlaska velikog broja radnika iz istočne Evrope.
Premijer Keir Starmer zato je pokrenuo razgovore s EU o obnovi bližih odnosa kako bi pokušao oživjeti stagnirajuću ekonomiju. Istovremeno, anketa provedena u maju pokazala je da 48 posto Britanaca smatra da Brexit ide gore nego što su očekivali, dok tek devet posto kaže da ide bolje od očekivanja.