Iako su posljednjih godina zabilježeni pomaci na tržištu rada, socijalna prava i svakodnevne potrebe građana još uvijek nemaju dovoljno važno mjesto u procesu pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji. Nova studija Friedrich-Ebert-Stiftung (FES) ‘The Social Dimension of EU Enlargement in the Western Balkans’ pokazuje da reforme moraju snažnije odgovoriti na siromaštvo, nejednak pristup pravima i uslugama, odlazak stanovništva te nepovjerenje u institucije.
Studija, koju je izradila dr. Mirna Jusić, analizira socijalne reforme u programima ekonomskih reformi za period 2022-2025, reformske agende zemalja Zapadnog Balkana, instrument IPA III i obaveze u okviru procesa pristupanja EU. Zaključak je da su reforme i dalje pretežno usmjerene na tržište rada, vještine i zapošljivost, dok socijalna zaštita i zdravstvo ostaju nedovoljno zastupljeni.
Za BiH posebno zabrinjava činjenica da socijalna pomoć zasnovana na imovinskom cenzusu nije dovoljna za pokrivanje osnovnih životnih potreba. Studija ukazuje i na nizak obuhvat te neadekvatne iznose pomoći, kao i na razlike u pravima između entiteta i kantona. Iako su u Federaciji BiH uvedeni jedinstveniji dječiji dodatak i porodiljska naknada, pristup pravima i dalje nije jednak u cijeloj zemlji.
Reformska agenda BiH prepoznaje potrebu za ujednačavanjem roditeljskih prava i boljim usmjeravanjem socijalnih naknada. BiH je jedina zemlja u regiji koja je u reformskoj agendi posebno otvorila pitanje roditeljskog odsustva, što predstavlja važan korak. Međutim, studija upozorava da predložene mjere još ne osiguravaju potpunu harmonizaciju prava u cijeloj zemlji.
U oblasti zapošljavanja prioriteti uključuju donošenje strategija zapošljavanja, jačanje kapaciteta za provedbu i praćenje mjera te pripremu pilot-programa Garancije za mlade. U obrazovanju je potrebno uspostaviti funkcionalan sistem akreditacije visokoškolskih ustanova i studijskih programa, unaprijediti kvalifikacijski okvir te rezultate međunarodnih procjena koristiti za stvarno poboljšanje kvaliteta nastave. Istovremeno, BiH se suočava s izraženim nedostatkom zdravstvenih radnika, dok visoka izdvajanja građana iz vlastitog džepa dodatno opterećuju domaćinstva.
FES zato poziva da se socijalna poglavlja 19, 26 i 28 ranije i snažnije uključe u proces pristupanja, uz redovno praćenje pokazatelja Evropskog stuba socijalnih prava. Reforma se ne bi trebala mjeriti samo donošenjem propisa ili realizacijom aktivnosti, nego promjenama koje građani zaista osjećaju: pristupačnijom zdravstvenom zaštitom, sigurnijim radnim mjestima, adekvatnijim prihodima i jednakim pristupom kvalitetnim uslugama.
Poruka studije je jasna: socijalna prava nisu sporedna tema evropskih integracija. Ona su temelj povjerenja građana u proces i uslov da članstvo u EU donese stvarnu, pravednu i održivu promjenu.
Nova FES studija: Socijalna prava moraju biti temelj pristupanja BiH Evropskoj uniji
