Radni sto uz prozor, zgrada okrenuta ka jugu – u hladnijem i mračnijem dijelu godine sunce i toplota veliki su plus. Međutim, ljeti takva radna mjesta, bez zaštite od sunca i klimatizacije, postaju nepodnošljivo topla. Kao posljedica klimatskih promjena, u Njemačkoj su sve češći i duži periodi s temperaturama koje dostižu i do 40 stepeni.
Efikasno hlađenje u Njemačkoj i dalje je relativno rijetko. Dok je u Sjedinjenim Američkim Državama klimatizacija praktično dio osnovne opreme, u Njemačkoj je ima u samo šest posto privatnih domaćinstava. Kada je riječ o kancelarijskim i javnim zgradama, oko 50 posto njih u međuvremenu raspolaže uređajima za hlađenje.
Zaštita od hladnoće umjesto od vrućine
“U sjevernim zemljama gradnja je, zbog hladnih zima, više usmjerena na zadržavanje toplote”, ukazuje ekonomistkinja Katarina Utermel, koja se u osiguravajućem koncernu Allianz bavi istraživanjem ekonomske politike.
Ona je koautorka studije o posljedicama vrućine za njemačku privredu. U studiji se upozorava na ogromne troškove – produktivnost opada, a troškovi energije rastu. Ekstremna vrućina odavno više nije kratkotrajna vremenska pojava, već strukturni ekonomski šok.
Pregrijavanje: visoke temperature mogu biti opasne po život za radnike
Za ljudsko tijelo temperature od 30 stepeni Celzijusa predstavljaju veliko opterećenje, naročito ako organizam na njih nije naviknut. Oslabljena koncentracija, pojačano znojenje, reakcije srca i krvotoka – sve to ima mjerljive posljedice po rad, kaže Utermel u razgovoru za DW.
Iznad 30 stepeni produktivnost opada za tri posto po svakom dodatnom stepenu, dok troškovi energije rastu za 1,2 posto po stepenu. Ljudi rade sporije, greške se gomilaju, a mašine se pregrijavaju. Ukoliko se prostorije hlade, potrebna je veća količina električne energije, koja je skupa.
Najviše su pogođeni ljudi koji rade na otvorenom, poput radnika u građevinarstvu, poljoprivredi ili dostavljača paketa. Njihovo zdravlje direktno je ugroženo visokim temperaturama. Prema njemačkom Ministarstvu rada, u danima s više od 30 stepeni Celzijusa broj bolovanja poraste za oko 3,5 posto, dok tokom dužih toplotnih talasa može da se popne i na šest posto. To dodatno utiče na pad produktivnosti.
Željezničke linije se otkazuju, šine na visokim temperaturama se deformišu
Prema studiji Allianza, ukupni ekonomski gubici u Njemačkoj zbog vrućina mogli bi u periodu od 2026. do 2030. da dostignu oko 120 milijardi eura. Mogući pad bruto domaćeg proizvoda procjenjuje se na do tri posto. Smanjeni prinosi mogli bi dodatno da oslabe spremnost kompanija na ulaganja, što bi negativno utjecalo na buduću produktivnost i konkurentnost, navodi se u studiji, prenosi Investitor me.
Kada je riječ o ekonomskim posljedicama klimatskih promjena, Njemačka se trenutno nalazi u sredini evropske ljestvice. Francuska, Italija i Španija već su znatno više pogođene, dok zemlje sjeverne Evrope čak djelimično imaju koristi, jer u blažim zimama troše manje energije za grijanje.
Prema podacima Njemačke meteorološke službe (DWD), između 1961. i 1990. u prosjeku je bilo 4,2 dana godišnje sa temperaturama iznad 30 stepeni. U periodu od 1991. do 2020. taj broj porastao je na 8,9 dana, dok danas iznosi između 18 i 20 dana godišnje – više na jugu, manje na sjeveru zemlje. Ovaj sadašnji toplotni talas predstavlja najduži zabilježen u jednom junu od početka meteoroloških mjerenja.
Nespremnost na toplotno opterećenje
“Evropa se zagrijava brže od bilo kog drugog kontinenta i to plaćamo ljudskim životima“, upozorava Hans Henri Kluge, regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Evropu. On navodi da je više od 200.000 ljudi u Evropi u posljednje četiri godine umrlo usljed posljedica visokih temperatura.
Privreda nije dovoljno pripremljena za ovakvo opterećenje, ističe Utermel. „Već danas je jasno da visoke temperature utiču na prihode i troškove kompanija.“ Ipak, reakcije su uglavnom kratkoročne, poput rada od kuće ili prilagođenog rasporeda za roditelje kada se nastava zbog vrućine ranije završava.
